Nogometna reprezentacija BiH večeras je u Zenici u meču 2. kola Lige nacija pobijedila Austriju rezultatom 1:0, a jedini pogodak postigao je Edin Džeko u 78. minuti susreta.

Utakmici na stadionu Bilino Polje u Zenici prisustvovalo je oko 10.000 navijača. Nošeni sjajnoj atmosferom s tribina, Zmajevi su u petoj minuti odigrali lijepu akciju na malom prostoru, kombinovali su Todorović, Pjanić i Sarić, a ovaj treći nije uspio doći do lopte u posljednjem trenutku.

Za razliku od meča u Sjevernoj Irskoj, naši igrači su u prvom poluvremenu bili izuzetno rastrčani, gotovo uvijek su bili na lopti i pokušavali su kontrolisati posjed lopte. U prvih 10 minuta, vrijedi izdvojiti i dva dobra drblinga Harisa Duljevića koji se sjajno oslobodio Austrijanaca, što je izmamilo aplauz publike na Bilinom Polj.

U 11. minuti imali smo prvi korner, ali nismo zaprijetili gostima, da bi minutu nakon toga Žulj šutirao s distance, a lopta se od Šunjića odbija u korner. Zaprijetili su Austrijenci dva puta preko Arnautovića u 14. i 16. minuti, prvi put je Šehić sjajno odbranio, dok je drugi udarac otišao pored gola.

Igrala se 20. minuta kada su Džeko i Višća odigrali dobru kombinaciju, sudija je
Hintereggeru pokazao prvi žuti karton na meču, ali iz slobodnog udarca nismo nismo previše opasni jer je Pjanić loše centrirao. U sljedećem napadu, Žulj je opet šutirao preko gola Šehića.

Drugi dio prvog poluvremena bolje je otvorila BiH, ali Šunjić nakon sjajno centaršuta Pjanića iz kornera za milimetar kasni na loptu, a tri minute nakon toga Džeko je loše šutirao glavom nakon još jednog centaršuta igrača Juventusa.

Najbolju priliku u prvom poluvremenu imao je Džeko u 39. minuti kada nakon sjajnog prodora i centaršuta Duljevića sa svega nekoliko metara nije uspio zahvatiti loptu, odnosno ona mu je prošla ispod noge.

Početak drugog poluvremena donio je izuzetno lošu igru u prvih deset minuta s puno grešaka na obje strane, a prvu priliku imao je Haris Duljević u 55. minuti kada lijepo šutira nakon jedne odbijene lopte, ali odbrana Austrije u posljednji trenutak blokira njegov udarac.

Nakon kornera, Duljević je opet šutirao, no odbrana Austrije je još jednom izbila loptu.

Austrija je veliku šansu imala u 66. minuti kada je Lazaro s 20 metara šutirao malo pored gola, a dvije minute poslije je i Alaba šutao van okvira gola.

Tempo igre je u finišu malo opao i činilo se da će utakmica završiti bez pogodaka, a onda u 78. minuti BiH dolazi u vodstvo. Sarić je lijepo odigrao za Džeku, a kapiten, najbolji strijelac u historiji i igrač s najviše nastupa za BiH još jednom je pokazao zašto je jedan od najboljih napadača svijeta i udarcem lijevom nogom pogađa za 1:0. Bila je to erupcija oduševljanja na Bilinom Polju.
 

Moto svijet je zgrožen skandaloznim potezom italijanskog vozača Romana Fenatija, koji je obilježio Moto 2 utrku u Mizanu za veliku nagradu San Marina i Riminija.

On je pri brzini od 200 kilometara na sat prišao sunjarodnjaku Stefanu Manciju (Manzi) iz Forvard rejsinga i stisnuo kočnicu na njegovom motociklu. Fenati je isključen iz utrke, a kažnjen je suspenzijom u svije naredne utrke.
 

Ipak, mnogi traže veću kaznu, a jedan od njih je Moto GP vozač Kal Kračlou (Cal Crutchlow). 

- Ne treba više nikada da se takmiči. Njegov tim ga je trebao izbaciti čim se pojavio u garaži. Zaslužuje doživotnu suspenziju, rekao je Britanac.
 

avaz.ba

U našoj zemlji danas se očekuje sunčano vrijeme uz malu do umjerenu oblačnost. 

U jutarnjim satima po kotlinama Bosne sa maglom i niskim oblacima. 
 

Vjetar u Bosni slab sjeverni i sjeveroistočni, a u Hercegovini slaba do umjerena bura. 

Jutarnje temperature od 10 do 16, na jugu od 17 do 22, a dnevne od 23 do 29, na jugu od 28 do 33 °C.

U Sarajevu sunčano. Jutarnja temperatura oko 11, a dnevna oko 25 °C. 

U haremu mjesne džamije u Jastrepcu, mjesto Željezno Polje kod Žepča, danas poslije ikindija-namaza klanjana je dženaza demobilisanom borcu Rami Bećiroviću, koji je uhapšen na protestima 5. septembra u Sarajevu.

Podsjetimo, nesretni Bećirović umro je jučer u svojoj kući zbog zatajenja srca, a ova vijest potresla je cjelokupnu bh. javnost, posebno porodicu Bećirović i njegove saborce.
 

Upravo su danas brojni saborci iz cijele BiH došli u Jastrebac kod Željeznog Polja da bi, kako su kazali, došli da dostojanstveno isprate svog Ramu, koji se četiri godine dostojanstveno borio zajedno s njima za prava boraca.

Porodica i komšije također su bili vidno potreseni i niko nije mogao sakriti emocije. Posebno je bio emotivan trenutak kada su borci došli ispred kuće u kojoj je živio Ramo.




avaz.ba

Predsjednik kosovske skupštine Kadri Veselji rekao je da je predsjednik Srbije Aleksandar Vučić na Kosovo došao sa ratnom retorikom, "protiv mirne budućnosti".

Veselji je priznao da je dozvola za Vučićevu posjetu jezeru Gazivode došla poslije poziva međunarodnih partnera, ali je, kako on tvrdi, Vučić zloupotrijebio dozvolu, demonstrirajući na brani Gazivode "političku hegemoniju".

Nije precizirao na šta iz Vučićevog obraćanja na brani Gazivode misli, a dodaje da je to bila i jasna demonstracija protiv svakog pravila sigurnosti, s obzirom na to, kako je naveo, da ne postoji demokratska praksa koja garantuje sigurnosne mjere za održavanje konferencije na brani.

"Želim da naglasim da sam bio protiv njegove posjete Gazivodama, jer sam smatrao da takav postupak ne doprinosi miru i dijalogu u ovom trenutku.

Ali, uz insistianje naših međunarodnih partnera, dozvolili smo", naveo je Veselji. Zahvalio je kosovskoj policiji i KFOR-u za "upravljanje situacijom".


(Vijesti.ba)

Ponovna izgradnja srušenog vijadukta u Đenovi stajat će 150 do 200 miliona eura, objavile su lokalne vlasti u nedjelju.

Radove će izvoditi državna kompanija “Fincantieri”, u suradnji s “Autostrade per l’Italia”, rekao je guverner pokrajine Ligurije, Giovanni Toti, na konferenciji za novinare.

U rušenju mosta prošli mjesec poginulo je 43 ljudi.

“Rekonstrukcija će stajati između 150 i 200 miliona eura, a za samo uklanjanje starog mosta potrebno je 10 do 12 miliona eura, te za odštete za unesrećene”, rekao je Toti.

Regionalni guverner imenovan je koordinatorom u pružanju pomoći nakon rušenja mosta što mu je dalo snažan glas u inicijativi za rekonstrukciju.

Italijanska vladajuća koalicija koja obuhvaća stranku desnog centra Ligu i antiestablišmentski pokret Pet zvijezda optužila je “Autostradu” za ozbiljne previde u održavanju mosta te su rekli kako žele da im se opozovu koncesije za autocestu.

Ministar saobraćaja, Danilo Toninelli, koji je član Pet zvijezda, rekao je da Autostrade mora platiti za poslove ponovne izgradnje, ali ne smije biti uključena ni na koji drugi način.

Čini se da Toti odbija takvo stajalište.

“Fincantieri će imati vodstvo u ponovnoj izgradnji, zajedno sa skupinom kompanija koje će također uključiti Autostradu”, rekao je.

Njegov novi projekat pod nazivom Pokret ima aspiracije da širom evropskog kontinenta podrži “desničarski populistički nacionalizam”. Desničarske vlade već su preuzele vlast u zemljama poput Mađarske, Austrije i Italije, a on se nada da će sljedeće godine pomoći da političari sličnih svjetonazora uđu i u Parlament Evropske unije. No, za sada, jedna od glavnih Bannonovih meta je – od svih mjesta na svijetu koje je mogao izabrati – Bosna.

Kao politički akter, Bannon sada djeluje nezvanično i nije povezan s državom, ali napori koje poduzima kao Amerikanac u bosanskoj politici predstavljaju dramatičan odmak od dosadašnje prakse. Sjedinjene Američke Države imaju jedinstvenu ulogu za stabilnost Bosne. Savremena Bosna zapravo je kreirana u državi Ohio, gdje su u novembru 1995. vođeni mirovni pregovori kojima je okončan rat. Aneks IV tog Mirovnog sporazuma, poznatog kao Dejtonski sporazum, još uvijek je Ustav BiH. Srpski političari koje Bannon podržava žele otcjepljenje od BiH, protive se Evropskoj uniji i stvaraju blisko savezništvo s Rusijom.

Krajem jula, Bannon se u svojoj kući u Washingtonu sastao sa Željkom Cvijanović, premijerkom Republike Srpske – jednim od dva autonomna entiteta koji čine Bosnu i Hercegovinu. S njom se sastalo i nekoliko drugih bivših i sadašnjih uposlenika Trumpove administracije, kao što su Corey Lewandowski i Kellyanne Conway. Bivši akteri u Trumpovoj predizbornoj kampanji, Jason Osborne i Mike Rubino registrirali su se da lobiraju za Cvijanovićkin SNSD, uprkos činjenici da se lider stranke i kontroverzni predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik prošle godine našao na meti američkih sankcija zbog produbljivanja razdora na etničkoj osnovi, u ovoj zemlji.

Danas je “američki interes” u Bosni izuzetno nejasan. Ne radi se samo o tome da su SAD na Balkanu sebe i svoju ulogu potisnule u drugi plan, kao što je bio slučaj za vrijeme Obamine administracije, nego o tome da bi Trump, koji je u određenom trenutku Bannona gurnuo u centar pažnje, mogao prećutno odobriti Bannonove evropske ludorije, uprkos njihovom navodnom međusobnom neslaganju. Uostalom, Trump također ima sklonost ka nacionalističim liderima i neprijateljski se odnosi prema EU. Osmi poslijeratni opći izbori u Bosni održavaju se 7. oktobra, a vanjski utjecaj pomenutih Amerikanaca i jačanje Rusije u ovom regionu može biti od prelomnog značaja i okrenuti nestabilnu situaciju u ovoj zemlji u smjeru suprotnom od liberalnog međunarodnog poretka koji je na principima uslovljavanja postignut nakon rata.

Pored toga, zemlja se također suočava s potencijalnom ustavnom krizom: Izborni zakon je nepotpun. Tokom 2016. godine, neki hrvatski političari u BiH tvrdili su kako su neki dijelovi zakona nepovoljni za glasanje građana hrvatske nacionalnosti, a Ustavni sud BiH je poništio te klauzule Zakona iako nije definirao nove stavove koji bi zamijenili poništene odredbe. Dakle, moguće je da će Dom naroda BiH ove jeseni imati nekoliko upražnjenih mjesta ili da dio zemlje koji zauzima Federacija BiH neće biti u mogućnosti imenovati predsjednika ili sazvati sjednicu Parlamentarne skupštine tog entiteta.

Vjerovatno je da ipak neće doći do potpunog kolapsa, ali je za pretpostaviti da će očekivano stanje haosa dovesti do izvjesnog beskrupuloznog manevrisanja.

“Više me brinu pojedini utjecaji na situaciju i zakulisne radnje koje će se odvijati pod izgovorom izborne krize”, komentariše stanje u Sarajevu Mirna Buljugić, novinarka koja vodi Balkansku mrežu istraživačkog izvještavanja. “Kao da našim političarima treba još jedan izgovor za korupciju. Već ih imaju dovoljno.”

Sa svojim tročlanim Predsjedništvom zasnovanim na principu rotacije predsjedavajućeg i oštrim unutrašnjim granicama, moguće je da je Bosna zemlja s najkompleksnijim demokratskim sistemom na svijetu. U njoj žive tri naroda različite etničke pripadnosti (muslimani – Bošnjaci, pravoslavci – Srbi i katolici – Hrvati), a svaki narod bira svog predsjednika koji je ravnopravan s ostalima. Teritorija se sastoji od dva autonomna geografski određena entiteta – Republika Srpska (s dominantno srpskim stanovništvom) i Federacija Bosne i Hercegovine (s dominantno bošnjačkim i hrvatskim stanovništvom), a svaki od entiteta ima svog predsjednika i svoju skupštinu, uz grad Brčko koji ne pripada ni jednom entitetu. Sve ovo je definirano Dejtonskim sporazumom, dokumentom koji je trebao zaustaviti rat a za koji niko nije očekivao da će se prema njegovim odredbama upravljati zemljom i u 2018. godini. Zakonska rješenja koja su smatrana privremenim pokazuju se kao zastarjela širom zemlje: Izborni zakon ima dosta nedostataka; javni sektor raste kao napuhani balon dok su strana ulaganja skoro potpuno zaustavljena; lokalni izbori se ne mogu održati u jednom od većih gradova u BiH, Mostaru jer je Izborni zakon za taj grad poništen 2012. godine, a Hrvati i Bošnjaci koji žive u gradu nisu pronašli kompromisno rješenje; državna himna je i dalje samo melodija, bez teksta.

*

“Bosna je američki poraz za koji niko ne zna”, tvrdi Haris Pašović, koji vodi sarajevski teatar East West. “SAD su ovdje došle s jednom jedinstvenom misijom, bez materijalnog interesa, da okončaju rat. Bar jednom su pokazali da Amerika ima srce. A onda su otišli.” Pašović je producirao predstavu Čekajući Godota koju je režirala Susan Sontag 1993. godine u vrijeme kada je grad bio pod opsadom, a ona je kasnije pričala o tom iskustvu. Razgovarali smo u kafiću na obali rijeke na Grbavici, dijelu grada gdje Pašović živi i u kojem su zgrade još obilježene tragovima metaka i granata. “Svi smo se gušili u suzama nakon Obamine pobjede”, kaže Pašović. “A onda, tokom osam godina vlasti, Obama niti jednom nije spomenuo Bosnu” (što je preterivanje, ali možda ne preveliko). Ovdje treba napomenuti da je američki diplomata Richard Holbrooke, glavni kreator Dejtonskog sporazuma, preminuo nakon samo dvije godine Obaminog prvog mandata).

Početkom 2017. godine, tokom zadnjih dana mandata Obamine administracije, SAD su u regionu prekinule dugogodišnju šutnju i nametnule sankcije Dodiku jer je održao referendum o proslavi Dana Republike Srpske, za koju je Ured za kontrolu inostranih sredstava utvrdio da je u suprotnosti s duhom Dejtonskog sporazuma. (Tokom ljeta ljeta ove godine bilo je nekih navoda da će SAD ukinuti sankcije Dodiku, iako je Američka ambasada negirala takve tvrdnje). Dodik se sada kandidira za srpskog člana tročlanog Predsjedništva BiH.

“Sastajući se s bivšim zvaničnicima američke administracije, kao što je Bannon, Dodik svojim biračima želi signalizirati da njegovi odnosi sa Amerikom nisu tako loši”, kaže Dragan Močević, srpski novinar koji je u Republici Srpskoj osnovao popularni web portal frontal.ba. “Ipak je jedna vrsta prepreke kada ste obilježeni ovim američkim sankcijama koje vam vise nad glavom.”

Pored antipatije koju gaji prema jedinstvenoj bosanskoj državi, Dodiku nije stalo do ulaska u EU, za koju kaže da “postepeno gubi značaj”. Ukoliko pobijedi, Dodik ne bi bio jedina prepreka za sticanje kandidatskog statusa BiH u procesu koji je već prično poljuljan s obzirom da je od 2003. godine BiH minimalno napredovala i to samo u neredovnim intervalima. Uspješni oktobarski izbori, održani bez incidenata bi mogli pomoći zemlji; a haotični izbori, koji su vjerovatniji, nakon kojih postoji opasnost razvijanja postizborne krize i pratećih manevara da bi se okupile stranke koje će formirati vladu, mogli bi imati suprotan efekat. Evropska komisija je u izvještaju iz aprila 2018. navela da je “Bosna i Hercegovina još uvijek u ranoj fazi reforme javne uprave i da u protekloj godini nije postignut napredak.”

Evropski sud za ljudska prava također je dao neke kritike na račun Izbornog zakona Bosne i Hercegovine jer smatra da nemogućnost da se pripadnici manjina – kao što su Jevreji ili Romi – kandidiraju za najviše državne organe, predstavlja kršenje ljudskih prava. Bosna ne može napredovati u svojoj kandidaturi ukoliko ne bude imala potpuno novi Ustav. “No, nema političke volje za definiranje novog Ustava zbog toga što je na djelu “strankokracija”, a velike stranke imaju brojne koristi od Dejtonskog sistema kvota”, objašnjava Mietek Boduszyński, profesor istočnoevropske politike na Fakultetu u Pomoni. Kako stvari stoje, Bosna još uvijek nema ni status kandidata za članstvo u EU, odnosno zaostaje za svim ostalim balkanskim zemljama, izuzev Kosova.

“Naravno, cilj bi trebao biti manje Daytona, a više Bruxellesa… ali stvari se odvijaju suviše sporo “, kaže visoki predstavnik za Bosnu i Hercegovinu Valentin Inzko, u svom sjedištu u istočnom dijelu grada, bijeloj uredskoj zgradi koja liči na kocku leda s zacakljenim prozorima koji se pružaju duž svake strane zgrade. “Nema vladavine prava”, kaže otvoreno. Političari su vrlo slabo motivirani za ulazak u sistem koji bi ih mogao kazniti za korupciju, kaže Inzko, što predstavlja problem jer EU ima pristup na osnovu kojeg ni na čemu ne insistira, postavljajući zahtjeve poput funkcionalne tržišne ekonomije i zaštite manjina kao uslove koje zemlje moraju same osigurati. “No, ovdje imate situaciju da EU kaže da se nešto treba provesti za šest mjeseci, a da to ne bude urađeno čak ni nakon devet godina “, kaže Inzko.

Visoki predstavnik je idiosinkratična institucija kreirana u Daytonu: stranac s velikim ovlastima koje imaju za cilj da osiguraju poštivanje Mirovnog sporazuma, s mogućnosti da smijeni s vlasti sve bosanske političare koji su prijetnja miru. Inzko, austrijski diplomata od karijere koji je ovu dužnost preuzeo 2009. godine, svoju ulogu shvata kao prilično nenametljivu. Djelovalo je kao da i njega čudi što je još uvijek u Sarajevu i rekao nam je da je “vjerovatno posljednji” visoki predstavnik; njegovi prethodnici obično su ostajali na funkciji samo dvije ili tri godine.

“Znate kako stoje stvari – ako za svoju djecu radiš sve, djeca će biti razmažena”, rekao nam je Inzko, slegnuvši ramenima.

Htio je reći da su zapravo prošli dani direktnog interveniranja, izravnog djelovanja i smjenjivanja zvaničnika. Ured visokog predstavnika je od 1995. godine upotrijebio svoje izvršne ovlasti i smijenio skoro dvije stotine bosanskih zvaničnika, uključujući tri entitetska predsjednika. No, ove aktivnosti su se provodile uglavnom tokom prvih godina rada ovog ureda; Inzko od 2009. nije smijenio nikog. U novije vrijeme, političari poput Dodika otvoreno dovode u pitanje genocid u Srebrenici, gdje su srpske snage 1995. sistematski ubile osam hiljada muslimana – muškaraca i dječaka, a njegove izjave prolaze bez neke ozbiljne reakcije iz OHR-a.

Inzko je kazao kako bi “međunarodna zajednica trebala povući crvenu liniju” kada se radi o pitanjima kao što su negiranje genocida, ali njegova glavna reakcija je davanje izjava na ovu temu. Malo je vjerovatno da će OHR intervenirati ukoliko ove jeseni nastupi izborna kriza; glasnogovornik OHR-a mi je kasnije objasnio u emailu da su izvršne ovlasti visokog predstavnika na snazi ​​samo kao “posljednji mehanizam”, ukoliko pregovori stranaka potpuno propadnu.

Povlačenje i nezainteresiranost SAD-a, međunarodna zajednica koju zastupa OHR, te tehnokratski pristup EU koji prodrazumijeva neinterveniranje ostavili su vakuum u regiji koja je uvijek bila neodoljiva meta za inozemne utjecaje. Ovu priliku je posebno iskoristila Rusija koja ima dugogodišnje veze sa Srbijom. Moskva pruža podršku paravojnim snagama u Republici Srpskoj, poslala im je svoje obavještajce i obećala obuku policijskih snaga ovog entiteta. “Osnovni interes Rusije u regiji je destabilizacija”, kaže Boduszyński. “Oni promoviraju separatističke težnje Republike Srpske jer bi se time smanjila vojna moć jedinstvene Bosne koja bi se čak mogla pridružiti NATO-u”. Iako bi Republika Srpska navodno mogla imati koristi od toga da bude dio jače Bosne, stavovi RS-a prema odbrambenim pitanjima se razlikuju od ostataka zemlje zbog dubokog nepovjerenja koje RS ima prema NATO-u, koji je 1995. i 1999. godine bombardirao Srbe.

Turska i zaljevske zemlje kao što su Saudijska Arabija i Ujedinjeni Arapski Emirati također maksimalno iskorištavaju resurse u ovoj regiji. Njihova ulaganja – u trgovačke centre, turističke centre, stambene objekte – bila su dobrodošla u posustaloj poslijeratnoj ekonomiji. No, nijedna od ovih zemalja, koje vode autokrati ili monarsi, nema neki poseban interes za očuvanje bosanske demokracije.

Uz sve ove izazove, ove će godine biti nekih izbornih poboljšanja u Bosni i Hercegovini, iako se uglavnom radi o nivou lokalne samouprave. Prethodne izbore su karakterizirale brojne izborne prevare poput kupovine glasova i manipuliranja glasovima onih birača koji glasaju u odsustvu.

“Naš glavni problem je što su izbori toliko ispolitizirani: oko 15-ak političkih stranaka zapošljava više od 140.000 ljudi na biračkim mjestima na sam dan izbora”, kaže je Dario Jovanić, mladi voditelj projekta neprofitne koalicije Pod lupom koja od 2014. godine radi na osiguranju poštenijih izbora u BiH. Sastali smo se u njegovom uredu, s velikim konferencijskim stolovima i bijelim tablama za skiciranje. Nije gasio cigaretu dok smo razgovarali na balkonu njegovog ureda koji gleda na zgradu Zemaljskog muzeja.

Kako bi se ove godine osigurala veća transparentnost na biračkim mjestima, Centralna izborna komisija objavit će imena i nazive stranaka svih onih koji budu angažovani na svakom biračkom mjestu u zemlji, a te informacije biti će poznate četrdeset i pet dana prije izbora. Jovanić mi je pokazao još jednu praktičnu intervenciju: manje, redizajnirane glasačke kabine kako bi se spriječile prevare prilikom grupnog glasanja (kada cijele porodice ili druge grupe glasaju zajedno, čime se krši načelo tajnosti glasačkih listića). Ove godine je novost da će nakon glasanja glasački listići biti pohranjeni u prozirnim kutijama umjesto u metalnim, što će otežati ubacivanje dodatnih ili lažnih biračkih listića.

“Sve u svemu, mislim da će izbori 2018. biti bolji nego 2014.”, rekao je Jovanić. “Sada to postaje javna tema: da mi, građani, možemo otkriti problem tokom izbora, skrenuti pažnju javnosti na njihovo postojanje i zapravo poboljšati izbore.”

No, takva poboljšanja putem civilnog sektora u Bosni, koji nije zanemariv, bivaju praktično poništena jer je broj angažiranih građana u BiH sve manji. Bosna ima jednu od najviših stopa nezaposlenosti mladih u svijetu, više od 55 posto. Deseci hiljada mladih svake godine emigriraju u inostranstvo – što je danas problem u većini balkanskih zemalja – iako je teško otkriti ove podatke na osnovu službene statistike. Stopa nataliteta je od 1997. do 2013. godine također pala za 40 posto.

U Bihaću, gradu u sjeverozapadnom dijelu BiH na obalama plavozelene rijeke Une, upoznala sam se s dvadesetdevetogodišnjim bošnjačkim novinarom Muamerom kako bismo razgovarali o nekim pitanjima s kojima se suočavaju mladi glasači u Bosni. Kad smo se upoznali, na drugom spratu kafića u jednom trgovačkom centru, nevino mi je priznao da i on u oktobru odlazi iz BiH. (Zamolio je da mu ne objavljujemo prezime jer njegov poslodavac još uvijek ne zna za njegove planove).

“Ne želim ovdje živjeti u nadi da će se nešto promijeniti, gubeći svoje najbolje godine”, rekao mi je, iznenadivši tako i mene i posrednika koji nas je upoznao i predstavio Muamera kao jednog od najboljih mladih pisaca u Bosni. On i njegova supruga već imaju dvoje male djece. “Javni sektor guta privatni sektor zbog ogromne administracije i nedovoljno radnih mjesta za kvalificirane radnike.” Nekad je igrao fudbal s desetak prijatelja, a svi oni sada rade u EU. Planira raditi kao medicinski tehničar u Njemačkoj.

“Nemojte me pogrešno shvatiti, kvalitet života je definitvno bolji nego što je bio tokom rata”, kaže Muamer. “Ljudi imaju kuće i automobile. Ali isto tako, zbog globalizacije, sada možete vidjeti koliko je stanje bolje u zemljama koje nisu tako daleko od nas. A ovdje se stvari presporo mijenjaju.”

Ovako razmišljaju mnogi mladi ljudi iz poslijeratne generacije: da su problemi Bosne jednostavno previše duboki da bi vrijedilo ostajati i boriti se za njihovo rješavanje. To znači da Bosnu postepeno napuštaju ne samo SAD i međunarodna zajednica, nego i njeni građani.

“Normalan život se ovdje, naravno, nastavlja”, kaže Pašović, pozorišni reditelj u Sarajevu. “Ljudi se međusobno druže. Srbi i Bošnjaci međusobno posluju. Mi smo jedni drugima prijatelji. Ali, to nema političku artikulaciju, što je porazno.”

Završio je zaključkom koji su naveli i Muamer i Buljugić, i to skoro istim riječima. Nekada su mislili da je rat bio onaj najteži dio, ali za vrijeme rata imali su nadu – nadu koja je svima bila zajednička: da će rat stati. “Sada je gore”, kaže Pašović. “Ne znamo čemu se zapravo više možemo nadati.”

The New York Review of Books

/oslobodjenje.ba

Predsjednik RS-a i SNSD-a Milorad Dodik fizički je nasrnuo na banjalučkog odbornika Draška Stanivukovića danas popodne u Čelincu, prilikom polaganja kamena temeljca za izgradnju mosta na rijeci Vrbanji.

Prema izjavama očevidaca, Dodik je prišao Stanivukoviću, opsovao ga, izbio mu telefon iz ruke kojim je snimao polaganje temeljca i gurnuo ga.
 

Nakon toga, Stanivukovića su fizički napali ljudi iz Dodikovog obezbjeđenja i simpatizeri SNSD-a koji su došli da prate ovaj događaj, piše RTV BN.

Stanivuković je rekao da mu je Dodik prišao i rekao: Pi*ka ti materina! – nakon čega mu je izbio telefon i gurnuo ga.

– Opkolili su me njegovi ljudi iz obezbjeđenja, pripadnici policije i simpatizeri. Dobio sam nekoliko udaraca u glavu i po leđima, a telefon su mi polomili da ne bi ostao snimak – kaže Stanivuković.

Stanivuković, koji je i kandidat PDP-a za narodnog poslanika, poznat je po svom aktivizmu i kritikovanju poteza vlasti, naročlito zbog organizovanja svečanosti i otvaranja građevinskih radova. Počeo je sa otvaranjem radova na uklanjanju naplatnih rampi u Glamočanima, a nastavio sa otvaranjem frižidera, semafora, kontejnera…

https://www.facebook.com/draskostanivukovic05/videos/319852548785615/?t=0

– Htio sam da i ja postavim kament temeljac. Imam pravo da prisustvujem događaju kao i svi građani Republike Srpske. Premlaćen sam i protjeran – ogorčen je Stanivuković. Danas u 14.30 sati predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik i predsjednica Vlade Srpske Željka Cvijanović prisustvovali su polaganju kamena temeljca za izgradnju mosta u Čelincu preko rijeke Vrbanje. RTRS, po običaju, ima “svoju” stranu priče, te je na njihovom portalu objavljena vijest kako je Čelincu pokušan napad na predsjednika RS-a Milorada Dodika i premijerku Željku Cvijanović. Kako piše RTRS, u Čelincu je tokom postavljanja kamena temeljca za novi most na rijeci Vrbanji, nekoliko lica okupljenih oko odbornika PDP u Skupštini grada Banjaluka Draška Stanivukovića krenulo sa kamenjem u ruci prema predsjedniku i premijerki Srpske, nakon čega je reagovalo obezbjeđenje.

Samo prošle godine 17.000 građana BiH dobilo je radnu vizu za Njemačku, a interes za odlazak u ovu zemlju i dalje je izuzetno veliki.

Nema budućnosti

 Pred Ambasadu Njemačke u Sarajevu dolaze iz Banje Luke, Bihaća, Tuzle... Da predaju zahtjev za vizu, čekaju njegovatelji, trgovci, arhitekte. S njima su i roditelji kojima teško pada što im djeca odlaze u bijeli svijet, ali svjesni su, kažu, da ovdje nema budućnosti.

Oni koje smo protekla dva dana zatekli pred Ambasadom bili su voljni s nama pričati i požaliti se, ali ne i da se njihovo ime ili slika objavi jer, kažu, razočarani su u državu i samo žele otići. Znaju da se na vizu može čekati i duže od godinu, ali ih to ne obeshrabruje, jer su čvrsto odlučili da odu, neki i prije dvije godine. Odlaze jer nemaju posla, perspektivu, ne poštuju se radnici. Odlaze i bračni parovi.

- Ljudi se čude što mladi odlaze. Ja sam star, pa hoću da idem. Političarima želim da im u zemlji ostanu samo ministri i parlamentarci – ogorčen je jedan sredovječni Sarajlija.

Dvadesetogodišnjakinja iz Banje Luke ima diplomu srednje medicinske škole i već je našla firmu u Njemačkoj u kojoj će raditi. Ističe da se mnogi njeni vršnjaci spremaju za odlazak.

Murisa iz Bihaća je trgovac, ali u Njemačkoj će, gdje je već čeka radno mjesto, biti njegovateljica. Budući poslodavac obećao joj je da će je čekati dok ne dobije vizu.

Hiljade aplikacija

- Ja sam završio elektrotehničku školu, ali sam se prekvalifikovao u medicinsku. Idemo supruga i ja. Nemamo djece. Znam jednu pravnicu, fakultet je u roku završila, da bi se prekvalifikovala u njegovateljicu i otišla. Takva nam je država. Ovdje se više ne živi iz dana u dan, nego iz sata u sat. Niko ne želi otići, ali nužda zakon mijenja – požalio se Jasmin iz Tuzle.

Pred Ambasadom je tužna bila i jedna majka čija je kći ušla da preda za vizu. Kaže da je njena jedinica devet godina na birou, poslala je hiljade aplikacija i na kraju našla posao u Njemačkoj, u arhitekturi. Priča da zna dosta ljudi s dobrim poslovima, a opet idu.

Iz Ambasade Njemačke nisu nam stigli odgovoriti o tačnom broju izdatih i traženih viza. Na njihovoj web-stranci, u dijelu koji se odnosi na informacije o vizama, navedeno je, između ostalog, da je interes i dalje izuzetno veliki te se trude zahtjeve zaprimiti u što kraćem roku.

Dosta polaznika njemačkog jezika

Za učenje njemačkog jezika i dalje vlada interesiranje. Samo na jednom mjestu u Sarajevu, u Centru za poslovnu edukaciju, u posljednjih petnaestak dana upisano je više od 50 polaznika.

Očekuju da će tokom septembra ovaj broj i rasti. Iz Centra pojašnjavaju da su polaznici većinom ljudi koji su zainteresirani za posao u Njemačkoj ili žele tamo nastaviti studij.

I dok se na vizu dugo čeka, očekuje se novi njemački zakon o useljavanju koji treba pojednostaviti i skratiti procedure, ali i izazvati stampedo iz BiH .
avaz.ba

 

Maloprodajne cijene porasle su, kako su nam to potvrdili naftni trgovci, analogno povećanjima veleprodajnih cijena, odnosno analogno cijenama na svjetskom tržištu.

Cijene dizela na benzinskim pumpama u Bosni i Hercegovini dostižu do 2.36 KM po litru, dok su samo prije nekoliko dana cijene išle do 2.26 KM po litru.

Bezolovno gorivo poskupjelo je za pet feninga, pa je tako na pojedinim pumpama cijena benzina sa 95 oktana 2.36 KM po litru, dok je nekoliko dana unazad iznosila 2.31 KM po litru.

Podsjećamo, ekonomski analtičari su ranije upozoravali da su naftni trgovci hitri da podignu cijene kada one porastu na međunarodnom tržištu, ali ne i kada padnu. 

To se obistinilo i ovaj put, budući da su cijene na međunarodnim tržištima porasle 6. septembra, što ukorak prate bh. trgovci.

Na londonskom je tržištu cijena barela porasla 28 centi u odnosu na prethodno zatvaranje i iznosila je 77.55 dolara.

Ovo povećanje cijena goriva je još jedno u nizu od početka godine. Najveću poskupljenje nafte i naftnih derivata nametnuto je bh. građanima 1. februara kada je počela primjena novousvojenog Zakona o akcizama, kada su cijene povećane do 25 feninga po litru.
klix.ba

Prodaje se Kuća (1/1)

NAJNOVIJE VIJESTI

LEFTOR REKLAMA

WEB LINKOVI