Pred reprezentacijom Bosne i Hercegovine je važna utakmica. Zmajevi će sutra u Belfastu s početkom od 15 sati igrati prvi meč za bodove nakon skoro godinu dana i pobjede u Estoniji kojom su zaključene prethodne kvalifikacije. Bila je to bitka za Mundijal koja je okončan neslavno. Pobjeda u Talinu bila je pirova, a te večeri posljednji put igrao je Vedad Ibišević.
Danas je to dosta drugačiji tim. Na kormilu je Robert Prosinečki, a u selekciji niz osvježenja. Riječ je Bojanu Nastiću, Eldaru Čiviću, Elvisu Sariću, dok osim Ibiševića nema ni Senada Lulića i privremeno Asmira Begovića.
Za Belfast su povrede krojile tim, pa će Prosinečki u odbrani biti primoran na male rokade. Izvjesno je da će meč započeti odbrana koju je suprostavio i Južnoj Koreji, s tim što bi umjesto Čivića lako moga igrati Nastić. I to se čini kao jedina dilema.
Ostale pozicije su rezervisane za Ibrahima Šehića koji će stajati na golu, Darka Todorovića kao desnog beka, odnosno Tonija Šunjića i Ervina Zukanovića koji će igrati na stoperskim pozicijama. U veznom redu se očekuju Muhamed Bešić, Miralem Pjanić i Gojko Cimirot, dok će po bokovima napadati Edin Višća i Haris Duljević. Kapiten Edin Džeko će biti usamljen u napadu.
fokus.ba
Published in
SPORT
Super User
07 Septembar 2018
Hrvatski sveštenik: Ne dajte migrantima ni hrane ni vode
Sveštenik Josip Tomić, upravnik župa iz Kupske doline – Turke, Kuželj, Brod na Kupi pozvao je na Facebooku vjernike da migrantima ne daju vodu ni hranu.
“Predragi u Kristu vjernici, župljani na području Uprave župa Kupske doline! Ovih dana obavijestili su nas nekoji vjernici da su nepoznate osobe tražile od njih vodu i hranu. Iste su nepozvane ulazile na privatne posjede i obiteljske kuće, a provaljivale u napuštene kuće.
Dragi vjernici, Crkva od svakoga po propisima traži “putnika primiti” – dakako sveta teološka znanost podrazumijeva pod time putnika, onog koji putuje od svoje kuće do cilja iz kojeg se svojoj kući vraća.
U ovom slučaju radi se o tzv. imigrantima najčešće muškarcima, vojnim dezerterima, koji se nisu htjeli odazvati pozivu legalne državne vlasti na obranu svoje domovine, kao i sumnjivim kretanjima žena i djece u cilju naseljavanja europskih kulturnih zemalja. Oni nisu spremni prihvatiti našu tradiciju, običaje i kulturu.
Stoga se pozivlju svi župljani da nikoga ne primaju u svoje kuće, ne daju hranu, vodu i prenoćište, te smjesta redarstvenoj vlasti prijave sve one koji nisu im poznati ili nepoznati prolaze našim državnim teritorijem jer oni predstavljaju neposrednu opasnost ne samo Hrvatskom narodu već i Europi. Hrvatska je 500 godina bila predziđe kršćanstva i braniteljica Europe od islamskog krivovjerja. Nastavimo dalje ovu tradiciju i sačuvajmo Europu od najezde islamske ilegalne imigracije. Neka oni (zapadne velevlasti) koji su u tim zemljama napravili probleme i koji su potakli i potiču ilegalnu imigraciju riješe probleme a ne da ih mi rješavamo.
Neka nas Bog i svi sveci Božji, napose sv. Bernard, propovjednik II. Križarske vojne, sv. Pijo V., pobjeditelj po Zagovoru BDM na Lepantu, sv. Ivan Kapistran, pobjeditelj Turaka kod Bieligrada (Beograda), te sv. Nikola Tavelić, propovjednik protiv islamskog krivovjerja, čuvaju od i od svake opakosti ovog vremena”, napisao je na Facebooku Župe Kupske doline.
Na pitanje Indexa šta je s biblijskim ”Gladnoga nahraniti, žednoga napojiti”, Tomić je odgovorio:
“Normalno da je nahraniti i napojiti. Ali za to postoje državne institucije i ukoliko ljudi legalno borave na teritoriju. Jedna stvar je putnik, namjernik, a jedna stvar je onaj koji je ovako ilegalno ušao u državu”.
Tomić je objavu u međuvremenu uklonio.
mojusk.ba
Published in
Svijet
Super User
07 Septembar 2018
Bitka za Predsjedništvo BiH: Radončić, Dodik i Čović se udružili protiv Džaferovića
Bratski su se Fahrudin Radončić, Milorad Dodik i Dragan Čović udružili u borbi protiv Šefika Džaferovića. U izborne kampanje ušli su sinhroniziranim napadom na kandidata SDA za člana Predsjedništva BiH.
Tekst posvećen Džaferoviću, objavljen u današnjem izdanju SBB-ovog stranačkog biltena Dnevnog avaza, žurno su prenijeli mediji pod kontrolom Milorada Dodika, poput RTRS-a, Glasa Srpske i novinske agencije Srna, ali i Čoviću blizak portal Dnevnik.ba. Ažurnost novinara Dodikovih i Čovićevih medija u prepisivanju teksta Dnevnog avaza mogla bi iznenaditi manje upućene čitatelje, s obzirom da Džaferović nije rival predsjednika SNSD-a i HDZ-a BiH u utrci za Predsjedništvo BiH.
Džaferović je zapravo prepreka Radončiću da iz trećeg pokušaja, nakon što su ga prethodno u dva navrata u tome spriječili glasači neglasanjem za njega, dohvati šteku i uđe u zgradu Predsjedništva BiH. S druge strane, Radončić je za Dodika i Čovića, očigledno, mnogo prihvatljivija opcija za partnera u Predsjedništvu BiH i za realizaciju njihovih političkih ciljeva nego što je to Džaferović. Zašto je to tako, lako se da pretpostaviti.
Indikativna je za odgovor na to pitanje i nedavna izjava Mladena Ivanića, koji je, uvjeravajući javnost u potrebu da BiH pokloni Srbiji svoje hidropotencijale na rijeci Drini u zamjenu za ništa, poručio kako je za realizaciju tog cilja “prijeko potreban bošnjački lider spreman za kompromis i konsenzus”. Kazao je to Ivanić nekoliko dana nakon što je sa Radončićem razgovarao o, kako su kazali, “smanjenju predizbornih tenzija”.
Na Radončićevu spremnost na “kompromise” računa i Čović u okviru svog “plana B”, naročito kada se radi o državnim interesima, poput pristupa otvorenom moru ili hidropotencijala BiH koje i Hrvatska koristi sa minimalnim ili bez ikakvih uplaćenih naknada.
Da su napadi usmjereni protiv Džaferovića, a ne nekog od drugih bošnjačkih kandidata za Predsjedništvo BiH, činjenica je koja dovoljno govori o tendencijama bošnjačkog glasačkog tijela kada je u pitanju izbor člana Predsjedništva BiH iz reda tog naroda.
Osim što vole prepisivati jedni od drugih, novinari Dodikovih i Čovićevih medija te onih pod kontrolom “na kompromis i konsenzus spremnog” Radončića dijele afinitete prema dezavuisanju javnosti.
Malo su se bavili matematikom pa su izračunali kako je Šefik Džaferović od 2000. godine iz budžeta institucija BiH naplatio gotovo milion KM. Osim što im računica nije tačna, o čemu ćemo drugom prilikom, vrijedi napomenuti da se jedan milion KM iz budžeta “nakuca” kroz nekoliko bajrama za Radončićevu kompaniju Avaz roto press, kada se na stranicama Dnevnog avaza plaćenim oglasima preko cijelih stranica izvrši prozivka svih kadrova SBB-a infiltriranih u javne institucije u BiH.
Upravo jedan milion KM je iznos novca kojeg su inspektori Porezne uprave FBiH 2000. godine utvrdili kao dug Avaza prema državi i to samo za 1997. godinu. Inspekcijski nadzor za 1998., 1999. i 2000. godinu je prekinut jer su inspektori iz prostorija Avaza doslovno istjerani uz prijetnje i psovke. Radončić nije uplatio milion KM duga za 1997. godinu jer mu je tadašnja Vlada FBiH “Alijanse za promjene” oprostila dugovanja. Tako je, umjesto za penzije, socijalna davanja ili kapitalne investicije, milion KM kojeg je trebao platiti samo za 1997. godinu ostao u džepu Fahrudina Radončića.
Milion KM je za 21 milion KM manji iznos u odnosu na onaj koji je, primjera radi, Razvojna banka FBiH dala Fahrudinu Radončiću za izgradnju tornja.
Posljednji sinhronizirani napad na Džaferovića, podsjetit ćemo, nije prvi takve vrste u režiji Radončića i Dodika. Ranije su zajedničkim snagama nastojali kompromitirati kandidata SDA za Predsjedništvo BiH dovodeći u pitanje njegovu ratnu prošlost, odnosno njegov angažman u odbrani BiH od agresije.
faktor.ba
Super User
07 Septembar 2018
Čija dijaspora iz Njemačke šalje najviše para u domovinu
Veliki broj mladih pakuje kofere za odlazak u inostranstvo. Stanovnici Bosne i Hercegovine najčešće se iseljavaju u Njemačku, a potom slijede Austrija, Hrvatska i Srbija.
Njemačka je s približno 200.000 osoba bh. porijekla država s najvećim brojem iseljenika iz BiH u Evropi. Uprkos raznim krizama, briga iseljenih za svoju rodbinu u BiH ne prestaje.
Novac iz dijaspore za mnoge bh. građane spas je koji znači i preživljavanje.
Bh. dijaspora u Njemačkoj prošle godine na račune u BiH uplatila je 91 milion eura, što je rast za 11 miliona eura u odnosu na četiri godine ranije.
Ove podatke objavila je Hina, pozivajući se na informacije Centralne banke BiH. Fenomenom odlazaka iz BiH i pomoći koju iseljeništvo šalje u domovinu bave se i strani mediji.
Čak 18.000 ljudi napustilo je BiH od početka godine do ovog trenutka. Ovo piše, navodeći službene podatke, austrijski portal Kosmo. Portal njemačkog radija Deutschlandfunk piše o pomoći koju dijaspora šalje u BiH.
Predsjednica Udruge za održivi povratak i integraciju Mirhunisa Zukić izjavila je da je od početka godine zemlju napustilo 18.000 osoba. Ona kaže da su se iselile cijele porodice – piše Kosmo.
Deutschlandfunk piše o posljedicama koje su ratovi ostavili na bh. ekonomiju koja se nije “oporavila ni nakon više od 20 godina”.
Brojne građani BiH su i danas upućeni na pomoć svojih rođaka iz inostranstva – piše isti izvor.
Portal je čak radio reportažu iz Tuzle gdje su u mnoštvu ljudi kojima je želja otići negdje vani upoznali i gospođu koja im je ispričala kako dobro živi zahvaljujući sinu koji je otišao u Njemačku gdje dobro zarađuje i šalje joj novac.
Zahvaljuje Njemačkoj i Angeli Merkel. Sin joj, kako kaže, šalje novac redovno. Međutim, nedavni potez Poreske uprave FBiH, kojim poziva sve poreske obveznike koji primaju uplate iz inostranstva da dođu, prijave i uplate svoj porez na dohodak, uznemirio je mnoge bh. građane.
Naime, radi se o pozivu koji obuhvata oko 50.000 ljudi, među kojima najvećem broju doznake šalju porodice iz inostranstva. Ovaj novac za njih doslovno znači golo preživljavanje.
Ogromna sredstva
Iako se iznos uplata iz Njemačke u BiH znatno povećao, i dalje je znatno niži nego u susjednim zemljama. Tako se lani povećao i iznos doznaka u Hrvatskoj i iznosio je 187 miliona eura, dok je Srbiji uplaćeno 108 miliona eura. Najviše novca iz Njemačke doznačeno je Turskoj (816 miliona), Poljskoj (440 miliona), Italiji (353 miliona), Rumuniji (333 miliona) i Grčkoj (191 miliona). Najveći skok uplata je kod državljana Sirije i Afganistana, transakcije u Bugarsku i Rumuniju su se posljednjih godina utrostručile.
fokus.ba
Published in
Svijet
Super User
07 Septembar 2018
Zemljotres pogodio Dalmaciju, osjetio se i u Posušju
U 22:34 sati umjereno jak zemljotres osjetio se u velikom dijelu Dalmacije, javljaju hrvatski mediji.
Kako piše EMSC (Evropsko – mediteranskog seizmološkog centra), potres je bio jačine 4,3 stepena po Richteru, a epicentar mu je, bio oko 62 kilometara od Splita, odnosno nekolko kilometara od Imotskog.
Podrhtavanje se najjače osjetilo diljem Zagore, ali i na obali, posebno na potezu od Makarske do Splita.
Prema trenutno raspoloživim informacijama, potres nije prouzročio nikakvu materijalnu štetu.
Osjetio se i unutar BiH, u Posušju, što su neki korisnici na Twitteru i komentirali.
– Bome je zatreslo – napisala je jedna korisnica prilažući poveznicu o potresu u Posušju.
Potres je trajao između šest i osam sekudni. Samo deset minuta kasnije tlo je još jednom podrhtavalo, ali bitno manjim intenzitetom i dužinom trajnja, piše posusje.net.
fokus.ba
Super User
07 Septembar 2018
Mlada reprezentacija BiH razbila Švicarsku u Zenici (FOTO / VIDEO)
Mlada reprezentacija Bosne i Hercegovine (U21) savladala je u 8. kolu kvalifikacija za evropsko nogometno prvenstvo 2019. godine u okviru svoje Grupe 8 selekciju Švicarske s 3:0 (2:0).
Ovo je bio čak peti uzastopni trijumf pulena selektora Vinka Marinovića, a sve je praktično bilo gotovo već i nakon prvog poluvremena, u kojem je golovima Ermedina Demirovića bh. tim vodio s 2:0.
On se, tako, danas prvi put u ovim kvalifikacijama i upisao u strijelce.
Demirović je bh. nogometaše doveo u vodstvo već u 20. minuti, na asistenciju Luke Menala.
Demirović je u 34. minuti povisio na 2:0, nakon slobodnog udarca kojeg je sa 18 metara izveo Amer Gojak.
Gostujući je golman Noam Baumann prvo kratko odbio loptu, ali se Demirović prikrao iza leđa odbrane i opet je pospremio u mrežu za 2:0.
U drugom se poluvremenu igralo otvorenije, ali bez golova sve do 86. minute, kada je, na asistenciju Kerima Memije, konačnih 3:0 postavio Hamza Čataković.Čataković je dvije minutre ušao u igru umjesto Demirovića te, praktično, već u svom prvom kontaktu s loptom pogodio mrežu gostiju.
Susret je u Trening centru NSBiH u Zenici pratilo oko 2.000 gledalaca.
Bh. tim je, tako, zadržao lidersku poziciju u Grupi 8, ali sada sa 18 poena. Naredni susret bh. nogometaši igraju u utorak, 11. septembra u Rumuniji, od koje su prošle godine u Zenici izgubili s 1:3.
Večeras u okviru Grupe 8 igraju još Wales – Liechtenstein (19 sati) i Portugal – Rumunija (20.15).
Published in
SPORT
Super User
07 Septembar 2018
Džeko za FTV: Nemamo pravo na kiks, igraju se samo četiri utakmice
Dijamant je u razgovoru za FTV pohvalio potez UEFA-e za osnivanje Lige nacija, a govorio je i šansama Zmajeva, kvalitetu naših mladih igrača u koje je sumnjao, situaciji u Romi
Edin Džeko, kapiten fudbalske A reprezentacije, bit će glavna uzdanica BiH u Ligi nacija, koju Zmajevi otvaraju u subotu u Sjevernoj Irskoj, a preko koje žele plasman na EURO 2020.
Dijamant je u razgovoru za Federalnu televiziju pohvalio potez UEFA-e za osnivanje ovog takmičenja, a govorio je i šansama našeg državnog tima, kvalitetu naših mladih igrača u koje je sumnjao, situaciji u Romi…
– Sjeverna Irska predstavlja engleski fudbal. Dosta njih, ako ne i većina igraju u Engelskoj prvoj i drugoj ligi. Neće biti nimalo lagana utakmica, a imaju i dobre navijače. Ali i mi imamo dosta mladih igrača, koji uz pomoć nas starijih mogu dati maksimum i pokazati da je selektor bio u pravu kada ih je prebacio iz mlade reprezentacije – kazao je Džeko za FTV, dodavši da se igraju četiri utakmice u Ligi nacija, te da on i saigrači nemaju pravo na kiks.
– Atmosfera je dosta dobra. Dosta je mladih igrača i kada mi je selektor govorio da ima dobrih mladih igrača, nisam bio baš siguran da li je to istina, s obzirom da zadnjih godina malo je igrača izašlo iz mladog tima. Ali, bio je u pravu i ima dosta igrača koji će, nadam se, uz pomoć nas starijih, biti nosioci reprezentacije – dodao je Džeko.
faktor.ba
Published in
SPORT
Super User
07 Septembar 2018
Zvanično počela predizborna kampanja u BiH, lica s plakata već traže glasove
Zvanična predizborna kampanja trajat će do 6. oktobra u 7:00 sati kada počinje predizborna šutnja.
Dok Centralna izborna komisija (CIK) BiH poziva kandidate za opće oktobarske izbore i sve angažirane u izbornoj administraciji da se uzdrže od izjava koje vode tenzijama kako bi izbori protekli u fer i demokratskom okruženju, brojni politički analitičari upozoravaju da nas očekuje najprljavija predizborna kampanja u demokratskoj historiji BiH.
Na Centralnom biračkom spisku su 3.352.933 osobe s pravom glasa, od čega je 3.254.767 prijavljeno za glasanje u BiH, a na izborima će biti izabrano 518 nositelja mandata.
Stanovnici BiH će 7. oktobra 2018. godine imati priliku birati tri člana Predsjedništva BiH, zastupnike za Zastupnički dom Parlamentarne skupštine BiH (42 i to 28 iz FBiH, a 14 iz Republike Srpske), Zastupnički dom Parlamenta FBiH (98), Narodnu skupštinu RS-a (83), predsjednika i dva potpredsjednika RS-a te zastupnike u deset kantonalnih skupština.
Ove godine je prijavljeno 128 političkih subjekata, 53 stranke, 36 koalicija te 34 nezavisna kandidata. Iz CIK-a je potvrđeno da se na 804 kandidatske liste nalazi 7.497 kandidata za ove nivoe vlasti.
Ovogodišnji izbori koštat će 8,5 miliona KM, od čega će oko 4,7 miliona KM biti utrošeno za naknade članovima biračkih odbora, oko 1,2 miliona KM za štampanje, pakiranje i distribuciju glasačkog materijala te oko 650.000 KM za poštanske usluge slanja listića glasačima koji glasaju putem pošte.
Bosna i Hercegovina u ovogodišnje izbore ulazi s neriješenim pitanjem izbornog zakonodavstva tako da još uvijek ostaje nejasno na koji način će se kompletirati domovi naroda.
Naime, Ustavni sud BiH je stavio van snage odredbe Izbornog zakona koje su definisale način indirektnog izbora zastupnika iz skupština deset kantona u Dom naroda Parlamenta FBiH, iz kojeg se, opet indirektno, bira Dom naroda Parlamentarne skupštine BiH.
Takva sudska odluka rezultat je žalbe koju je podnio Božo Ljubić, sadašnji zastupnik u Hrvatskom saboru i dužnosnik Hrvatskog narodnog sabora (HNS) Bosne i Hercegovine, za vrijeme dok je obnašao dužnost predsjedavajućeg Zastupničkog doma Parlamentarne skupštine BiH (mandat 2010. – 2014.).
Kompletne liste s imenima svih kandidata za koje će građani BiH moći glasati na ovogodišnjim izborima možete pročitati ovdje.
Super User
06 Septembar 2018
Nuno Gomes: Džeko je jedan od najboljih na svijetu, BiH će bez ulaganja izgubiti talente
Proslavljeni napadač reprezentacije Portugala predstavljao je državu dva puta na Svjetskom i tri puta na Evropskom prvenstvu te pomogao nacionalnom timu da osvoji srebro na Euru 2004. i bronzu na Euru 2000. Sakupio je više od 100 nastupa u svim portugalskim selekcijama, od čega gotovo 80 za seniorski tim.
Gomes će ostati zapamćen i po nastupima u Benfici, za koju je postigao 166 golova u 398 utakmica tokom 12 sezona igranja za portugalskog velikana.
Iskoristili smo priliku i s legendarnim napadačem razgovarali o razlogu njegove posjete Sarajevu, Akademiji Bordo kluba, reprezentaciji BiH, ali i o njegovoj blistavoj karijeri, najdražim golovima te najtežim protivnicima.
“U Sarajevo sam stigao na poziv direktorice FK Sarajevo Sabrine Buljubašić. Upoznali smo se kada je Sabrina boravila u Lisabonu u posjeti Akademiji Benfice, u vrijeme kada sam ja bio na čelu omladinskog pogona. Tada sam obećao da ću jednom prilikom posjetiti njen klub i grad te vidjeti akademiju o kojoj mi je pričala. Smatram da je važno da sportski radnici razmjenjuju iskustva i mišljenja širom svijeta”, rekao nam je Gomes na početku razgovora za portal Klix.ba.
Portugalski napadač je posebno naglasio važnost kvalitetne infrastrukture i ulaganja u mlade nogometaše.
Smjena generacija u reprezentaciji BiH
“Nije to potrebno samo za BiH. I u Portugalu se znatno investira u mlade nogometaše. Znam da su bh. igrači veoma talentovani i ako im pružite kvalitetnu infrastrukturu, onda im možete pomoći u napretku. U suprotnom možete izgubiti neke od talenata”, upozorio je Gomes koji je iskoristio priliku te prisustvovao i treningu reprezentacije BiH, o kojoj, priznaje, malo zna.
“Poznato mi je kako je došlo do smjene generacije u reprezentaciji BiH i da se dosta starijih igrača oprostilo od državnog dresa. Naravno, znam kvalitete Miralema Pjanića ili Edina Džeke za kojeg smatram da je u ovom trenutku jedan od najboljih napadača u svijetu. O bh. ligi znam samo da nije u istom rangu kao ostale jače lige u Evropi. Međutim, znam da sportski radnici pokušavaju popraviti kvalitet lige. I Portugal spada u manje zemlje, ali imamo veliki broj talenata. Ljudi su to razumjeli i investirali u mlade igrače. Jednostavno, male države se ne mogu boriti s velikim ukoliko ne ulažu u talente”, istakao je.
Gomes je, za vrijeme koje je proveo u glavnom bh. gradu, stigao održati i predavanje članovima Akademije FK Sarajevo.”Najviše sam im govorio o tome kako postati kvalitetan i uspješan nogometaš. Slična je stvar kao i u drugim životnim sferama. Kada imaš san, onda ga moraš slijediti. Ne smiješ nikada odustati. Sada je nogomet više podređen fizici nego tehnici, ali ako imaš talent i inteligenciju, možeš biti dobar nogometaš. Upravo te dvije stvari je bitno razvijati. Uzet ću sebe za primjer. Kada sam bio igrač, nisam dobro igrao lijevom nogom. Međutim, ostajao sam satima poslije treninga kako bih naučio koristiti dobro i lijevu nogu. I šta se desi na kraju. Najljepši gol karijere sam postigao lijevom nogom. Treba mnogo raditi, jer nekad sam talent nije dovoljan”, kazao nam je Gomes koji i danas ima odlične veze s Benficom.
“Po završetku karijere sam počeo raditi u Benfici u omladinskom pogonu i tu sam bio do prošle godine. I dalje imam veze s klubom te ih često predstavljam na pojedinim događajima. Igrao sam 12 sezona u Benfici i to je klub koji volim. Jedno vrijeme sam bio u Italiji i onda se vratio u Benficu te igrao u njoj gotovo do kraja karijere. Nije to baš bila pametna odluka, već sam se vodio srcem. Imao sam ponude iz boljih klubova i znatno unosnije, ali sam slijedio srce”, prisjeća se legendarni napadač.
Gomes smatra da su se vremena u nogometu promijenila i da igrači u današnje vrijeme prave puno bolje odluke.
Carvalho i Nesta najbolji stoperi
“Mislim da su sada nogometaši pametniji. Bolje razumiju profesionalizam, odnosno kako zaraditi više novca. S druge strane, ja sam slijedio srce. Nogomet je postao biznis za sve pa zašto ga i nogometaši ne bi iskorištavali. Smatram da su sada igrači dosta bolje pripremljeni za profesionalni nogomet, donose prave odluke i zarađuju više novca. Ne kažem da je to pogrešno, ali drugačije je nego u mom slučaju. Kada sam bio u Fiorentini, klub je bankrotirao. Zgrabio sam torbe i otputovao u Portugal. Bio sam slobodan igrač. U to vrijeme sam imao četiri ponude iz Italije od boljih klubova nego što je bila Fiorentina u to vrijeme. Nije bio pametan potez vratiti se u Portugal ako posmatram s finansijske strane, ali ja sam bio sretan. Možda je to ono što bih promijenio u karijeri, ali ne žalim. Imam posebne osjećaje prema Benfici, klubu kojem sam sve dao”, emotivan je bio Gomes, a onda za naš portal otkrio i koji mu je pogodak najdraži u karijeri.
“Prvi gol koji sam postigao za nacionalni tim je bio na Euru 2000. protiv Engleske. Gubili smo 2:0, onda smo preokrenuli rezultat i pobijedili, a ja sam svojim prvjencem postigao pobjednički pogodak. Nije bilo sretnijeg čovjeka od mene u tom trenutku. Postigao sam i dobar gol protiv Francuske u polufinalu i to upravo lijevom nogom, o kojoj sam ranije govorio. To su moja dva najdraža gola u dresu reprezentacije Portugala”, priznao nam je Portugalac.
U karijeri je često imao žestoke duele s protivničkim stoperima, a neke od njih, kako kaže, nikad neće zaboraviti.”Posebno mi je teško bilo igrati protiv dvojca iz Porta Jorgea Coste i Fernanda Coute. Bili smo veliki rivali na terenu i dueli su bili zaista žestoki. Od ostalih defanzivaca protiv kojih sam igrao izdvojio bih dvojac – Ricardo Carvalho i Alessandro Nesta. Oni su bili drugačiji od drugih stopera. Bili su veoma inteligentni i pametni. Znali su se dobro postavljati i nije im bila potrebna pretjerana grubost kako bi vas zaustavili u napadu”, prisjeća se Gomes koji je i dalje u kontaktu s pojedinim portugalskim igračima.
“Često se čujem s Figom i Rui Costom, s kojim sam jedno vrijeme i radio u omladinskom pogonu Benfice. U kontaktu sam i s Joao Pintom i Pauletom. Ma, s dosta njih se i danas družim. U Portugalu imamo veliki broj sastanaka preko organizacija, zatim druženja, a ponekad i zaigramo nogomet. Tačnije, pokušamo igrati”, uz osmijeh na licu završilo smo razgovor s ovim proslavljenim nogometašem.
Published in
SPORT
Super User
06 Septembar 2018
Komšić: Pojedini političari ruše BiH, da sam sada u vlasti neke stvari bih drugačije radio
Demokratska fronta je na izborima 2014. godine, kao nova stranka ostvarila značajan rezultat te je čak bila i dio vlasti. Ipak, ubrzo ste napustili vladajuću koaliciju. Da li ste se pokajali zbog toga i šta bi eventualno drugačije uradili sada?
Ljudi obično kažu da ništa ne bi mijenjali, ali ja bih nešto drugačije uradio. Jer bez obzira što smo mi imali opravdane razloge da napustimo tu koaliciju i što je i Ustavni sud potvrdio da smo imali pravo, sada bih vjerovatno drugačije postupio.
U smislu da bi ostali u vlasti ili…?
Ne, ne bih ostao u vlasti, ali bih nastavio borbu drugačije. Ljudima je bilo veoma teško objasniti razloge zbog kojih smo napustili vlast. Možda je naša greška bila s aspekta percepcije građana. Zašto smo ulazili pa izlazili iz vlasti. Percepcija je bila loša po nas. Mi smo u vlast ušli da bi odsjekli politiku Milorada Dodika, da bi pokrenuli priču o NATO-u, a aktuelna je bila i reformska agenda. Sada su čak i
stranci digli ruke od toga. S naknadnom pameću možda bih ostao dok se mi njima ne bi popeli na glavu, mislim na ove federalne partnere, ali rezultat bi bio isti.
Jeste li se umorili od politike i d ali ste pomišljali da se u potpunosti povučete?
Umorio sam se od političkih odnosa, koji mi ne leže. Umorio sam se od podmetanja, pljuvanja i iracionalne političke retorike i borbe. Ali nisam se
umorio od onoga u šta vjerujem i nemam pravo stati dok me neko ne zaustavi i to će tako biti. A mogu me zaustaviti ili fizički ili građani na izborima. Želim reći da se nisam umorio od onoga kakvu ja BiH zamišljam i čini mi se da bih sebe izdao kada bih to uradio. Više mi nije bitno šta drugi kažu, već kako se ja osjećam. Da ste me recimo 1993. ili 1994. pitali jesam li se umorio od rata, vjerovatno bih vam odgovorio da jesam, ali postoje stvari i okolnosti koje vas jednostavno tjeraju da idete do kraja. Jer ako posustanete, onda ste se predali.Da sada imate vlast, koje biste odluke ili zakone promijenili, a koje su donesene u prethodne četiri godine?
Nažalost nije bilo mnogo usvojenih zakon aili odluka, ali je bilo politizacije. Recimo akcize mi nismo mogli prihvatiti jer smo znali da će uslijediti lančana reakcija poskupljenja i smatrali smo da će to građani skupo platiti. I vrijeme je pokazalo da smo bili u pravu, ali građani od toga nemaju koristi. Zatim Zakono stečaju je bio katastrofalan, ali smo ga uspjeli oboriti na Ustavnom sudu. Zatim, problem je što Zakon o radu nije mogao ići sam, već u paketu s drugim zakonima. Vlasti zamjeram lošu ekonomsko-socijalnu politiku, jer je to suština uz mnogo pojedinačnih loših odluka poput kupovine zgrada i tako dalje. U suštini u BiH imamo ignorisanje pravnog sistema ove zemlje i to čine institucije. Ne mogu inspektori samo kažnjavati privatni sektor, dok su istovremeno javne kompanije najveći dužnici.
Kako bi Vi “odigrali” po pitanju utvrđivanja granice sa Srbijom. Rješenje se ne nazire, a država vodi bitku na dva fronta. Srbija ima određene zahtjeve, na koje će entitet RS lako pristati?
Mislim da je opasan pristup ulaziti u priču o razmjenu teritorija i to ne samo u BiH, već u cijeloj regiji. Generalno kada dirate državnu granicu može doći do velikih problema. Ja nisam za to da se to dira. Priča o granici sa Srbijom traje od kada je završio rat. I dok sam bio ambasador u Srbiji ista je priča bila. Srbija je tražila određene dijelove teritorije BiH, a zauzvrat je nudila određeni dio teritorije kod Bijeljine i dobro je što nismo pristali na to. To što treba olakšati život ljudima na granici ne znači da treba mijenjati teritorij, to se drugačije rješava. Kada je riječ o Drini tu treba apsolutno primjeniti pravilo koje važi u međunarodnom javnom pravu. Pogrešno je što Srbija traži da granicu pomjeri dijelom u bh. teritorij, da bi mogli koristiti u potpunosti hidropotencijale.Kako komentarišete to da se BiH dovodi u situaciju da se poredi s Kosovom, kada je u riječ o razmjeni teritorija između Srbije i Kosova i eventualne
refleksije na BiH?
O tome nažalost moramo pričati dok postoje snage koje nameću tu temu. I to nije ništa novo, ti planovi o prekrajanju granica su živi veoma dugo. Određeni politički krugovi u Srbiji nikada nisu ni prestali sanjati neku veliku Srbiju. Zbog toga mi u BiH s oprezom moramo sve to posmatrati. Zato nam je važno kako se Srbija ponaša prema svim zemljama regije i iz toga moramo izvući pouku. Ono čega je mene strah je stanje duha u Srbiji, a to je da je to prirodan zahtjev koji Srbija ispostavlja svima u regiji i to će uvijek biti izvor nestabilnosti. Sva ta politika
ipak, mislim da će se obiti o glavu Srbiji. Balkan je uvijek bio dio Evrope i u Evropi vrijede standardi primjenjivi na nas. Uvijek je bolje odabrati taj put, nego put ka istoku ili jugoistoku. Samo nikad ne smijemo dozvoliti da budemo sitan kusur velikih sila. Moramo malo više misliti o svojoj zemlji i moramo biti više bosasnkohercegovački sebični.
Često ističete da je za državu najopasnije da u Predsjedništvo BiH uđu Milorad Dodik i Dragan Čović. Je li krajnji domet samo spriječiti neko “zlo” ili neke retrogradne sile i mogu li građani očekivati neki konkretan napredak i iskorak?
Naravno da mogu. Nije vam funkcija u Predsjedništvu samo da zaustavljate nešto, već da pravite nešto koliko možete. Rezultati izbora će najbolje pokazati, ali se dosta stvari može popraviti. Bitno je ko sjedi u Predsjedništvu. Bitno je hoćete li u NATO i EU ili nećete. Bitno je ko predstavlja vani BiH i na kraju je bitno za kakav se koncept BiH zalažete. Hoćete li pristati na diskriminaciju ili ćete promovirati principjednakosti svih građana. Bitno je da li imate ministre u BiH, a rade za interese drugih zemalja. Stvari se mogu gurati naprijed.
Šta je najveća opasnost za BiH u ovom trenutku? Je li to ruski utjecaj ili nešto drugo?
Većina opasnosti za BiH proizilazi iznutra. Jedan dio političara i političkih elita ruši BiH, a sjede u bh. institucijama. To ruši BiH i to je naša osnovna slabost. Da nije toga onda bi se mogli posvetiti utjecajima izvana, pa i ruskom utjecaju. Mi imamo strateško nesnalaženje u Sarajevu kuda ova zemlja treba da ide i kada tome dodate kriminal i korupciju, onda je jasno u kakvoj je situaciji ova država i društvo. Ljudi u ovoj zemlji ostaju bez nade. Naša zemlja mora biti dio EU i NATO-a. Mi ne možemo ovakvi kakvi smo tražiti mane tim organizacijama. Moramo s eotrgnuti od ruskog utjecaja, on se pojačava u BiH. Taj utjecaj se ogleda u svim zemljama regije. Rusija je jednostavno iskoristila prostor koji se napravio na Zapadnom Balkanu. Organizovani su, imaju mnogo novca, imaju prirodni resurs, a to je plin, djeluju obavještajno i sve to govori o ruskoj agresivnosti na Balkanu. Britanci i Nijemci su možda i najsvjesniji takve situacije ovdje. Ipak, mi nemamo aktivnije reakcije ni EU-a i SAD-a.Kada ste zadnji put razgovarali s Draganom Čovićem i kada ste sučelili pozicije koje zastupate?
Zadnji put smo razgovarali kada smo imali pregovore o izmjenama Izbornog zakona. To je bila jedina tema, ali se kroz tu temu sve prelamalo o našim različitim konceptima.
Spočitava vam se da niste bili dovoljno aktivni kao zastupnik u državnom parlamentu?
Predlagao sam ja neke zakone, ali u ovom sazivu parlamenta zakon je bio misaona imenica. Mi smo imali Klub DF-a i obaveza kluba je da to radi. Mogao sam i ja istupati, ali je bitno da je klub bio aktivan. Moj politički angažman nije se svodio samo na parlament. Ali želim reći da nisam mogao učestvovati u nekim raspravama u parlamentu. Nisam mogao učestvovati u svađama i pljuvanjima. To mije degutantno i nisam želio podnositi inicijative samo da bih isprovocirao nekog i gdje znam da ništa nema od usvajanja. Nije stvar samo aktivnosti, stvar je
efekata koje postižete.
U posljednje četiri godine u DF-u je bilo turbulentno, mnogi su odlazili i dolazili u stranku. Je li DF “pročistio” svoje redove?
Ne bih ja koristio termin “pročistili”. Bilo je dosta ljudi u DF-u, kao mladoj stranci koji su vidjeli priliku za ličnu afirmaciju. Ljude je teško politički obrazovati. Treba se i u stranci nametnuti, ne meni, već organima stranke. Problem je bio okupiti ljude da timski rade. Kolegijalnost u stranci je veoma bitna. Kada je riječ o kadroviranju najvažnije je naučiti da se ne možete baviti politikom bez politike. Moraš biti prepoznatljiv po ideji za koju se zalažeš, a ne jesi li na listi. Politika tu niti počinje niti završava.
Jeste li nekad nekoga zaposlili ili preporučili da se zaposli samo na osnovu poznanstva ili stranačke povezanosti?
Nisam, ja sam znao moliti da se neki ljudi zaposle, ali u privatnim firmama i to su uglavnom bili teški socijalni slučajevi. I tu nemam baš nekog uspjeha. Nisam čak zaposlio nikog ni od najbliže rodbine, iako me malo ismijavaju malo zbog toga.
Kada ste zadnji put čekali u redu kod ljekara na pregledu u javnoj ustanovi?
Zadnji put zimus i to kada sam dijete vodio na pregled jer smo sumnjali na napad slijepog crijeva.
Jeste li primljeni preko reda?
Ne, ja obično odem sa suprugom pa se ja sklonim, jer mi je neprijatno, naročito kada su djeca u pitanju. Znate kako je to kod nas, zovu vas: “hajte ovamo” i ja se najradije sklonim. Tada se ne mogu pohvaliti situacijom da je sve bilo kako treba, ali moram odati priznanje ljudima koji rade na toj klinici. Osoblje se trudi maksimalno, ali problem je bio što nisu imali čime da pruže medicinsku uslugu, iako se radi o najbanalnijim stvarima. Tužno je to bilo gledati.
Koliko mjesečno trošite na životne namirnice?
To moja supruga vodi, ali ode nekih, ja bih rekao između 900 i 1.000 KM.
Idete li Vi lično nekad u kupovinu?
Idem, kada me žena pošalje…Mi imamo velike obaveze za kredit, ali to je tako kada u ovom zemlji ne možete bez kredita. Imam zaista velika izdvajanja za kredite. Primanja što je žena imala, nema više…
Supruga vam nije zaposlena?
Pa jeste zaposlena, ali nema plaće već dvije godine, tako da možete reći da je nezaposlena…Ali generalno živim dosta bolje nego dosta ljudi. Živim bolje nego moj otac, koji je cijeli život radio, a sada ima neku mizernu penziju.
Prodaje se Kuća (1/1)
NAJNOVIJE VIJESTI
LEFTOR REKLAMA
|
