Njemačka vlada saopćila je da će proširiti sistem šestomjesečnih viza omogućujući ljudima izvan EU da potraže posao u toj zemlji.

Sve to u trenutku kada njemačke vlasti pokušavaju da se izbore s nedostatkom kvalificirane radne snage.
 

Ministar unutrašnjih poslova Horst Zehofer (Seehofer) izjavio je da će vize, koje su trenutno dostupne fakultetski obrazovanim ljudima, biti proširene na ljude s kvalifikacijama za određene profesije.

Zehofer je pri tome istakao da Njemačka ne želi “imigraciju u sistemu socijalnog osiguranja”, tako da će podnosioci zahtjeva za vizu morati dokazati da se mogu sami izdržavati i da govore njemački.

Ministar za rad Hubertus Hajl (Heil) rekao je da je vlada usaglasila i “pragmatično” rješenje za odbačene tražioce azila koji imaju posao u Njemačkoj i dobro su integrirani. Prema njegovim riječima, vlada im želi dodijeliti “pouzdan status” da ne bi “pogrešne ljude slala kući, a potom svim silama pokušavala zaposliti kvalificirane radnike iz trećih zemalja”.
krupljani.ba

Tri dana uoči općih izbora Centralna izborna komisija Bosne i Hercegovine izrekla je novčane kazne zbog govora mržnje tokom predizborne kampanje. Sa 10 hiljada maraka kažnjena je Stranka demokratske akcije i njen kandidat Bego Gutić. Dok su SNSD i Milorad Dodik kažnjeni s 12 hiljada KM. Ipak veliki broj prigovora javno nije razmatran.

CIK je danas kaznio Begu Gutića zato što je na jednom od SDA-ovih predizbornih skupova vrijeđao kandidatkinju PDA, Elzinu Pirić. Pet hiljada plaća on, pet hiljada stranka. SNSD je kažnjen sa sedam hiljada maraka zbog riječi koje je Milorad Dodik uputio Davoru Dragčeviću. I nije kraj kaznama:
 

“Milorad Dodik, kandidat političkog subjekta Savez nezavisnih socijaldemokrata-SNSD za člana Predsjedništva BiH odgovoran je što je dana 22. septembra 2018. godine, na predizbornom skupu u Bileći, koristio jezik koji bi nekoga mogao navesti ili podstaći na nasilje ili širenje mržnje. Zbog toga mu se u skladu sa Izbornim zakonom BiH izriče novčana kazna u iznosu od 5.000 KM”, saopšteno je iz CIK-a.

S druge stranke, SNSD je jedna od stranaka koja je do sada, bar kada je riječ o istraživanju Transparency internationala (TI), dala najviše novca na predizborno oglašavanje u elektronskim i štampanim medijima.

“Srpska demokratska stranka je ubjedljivo najviše od političkih stranaka uložila u ovaj vid oglašavanja i potrošila je preko 430 hiljada maraka, zatim SNSD negdje oko 380 hiljada, SDA oko 310 hiljada, DNS blizu 260 hiljada, PDP oko 240 hiljada”, otkriva Ivana Korajlić, TI.
 

No, gotovo je nemoguće, navode u Transparency Internationalu, upratiti koliko su novca dali za online predizborne aktivnosti, plakatiranje na ulicama, predizborne skupove, estradne zvijezde koje su na skupovima nastupale. Činjenica je, tvrde, a što su prijavljivali nadležnim – pregršt je potencijalnih zlupotreba javnih resursa, preduzeća, ali i javnih pozicija. U iskorištavanju funkcije prednjače Dodik i Čović.

Predsjednik RS je za 25 dana kampanje šest puta položio kamen temeljac, prisustvovao osveštanju 3 hrama, 1 spomen obilježija i ustoličenju dvojice vladika, svečano je otvorio 1 vještačko jezero, most, fabriku, dio osnovne škole, dio kliničkog centra, autoput, regionalni put… U istom periodu Dragan Čović 14 puta bio je u posjeti, svečano je otvorio dionicu ceste i dječiji vrtić, položio 1 kamen temeljac, bio pokrovitelj 1 donatorske večere, imao 7 sastanaka, a bio je i na 13 različitih manifestacija.

“Na koje predjele se fokusiraju ove aktivnosti? Tako naprimjer imate javnog funckionera, jedan od najboljih primjera je Edin Ramić koji je sve svoje aktivnosti u sklopu funkcije ministra zapravo fokusirao na područje koje je njegova izborna jedinica. On je kandidat za poslanika NSRS i tamo je otvarao puteve, radio aktivnosti koje nemaju nikakve veze s njegovom funkcijom”, navodi Korajlić.

Ali Centralna izborna komisija nije adekvatno reagovala, poručuju, ni na mnogo ozbiljnije situacije. Navode o zloupotrebama ličnih podataka, potencijalna krivična djela, nije reagovala po brojnim prijavama o prijetnjama, ucjenama, govoru mržnje. Da su CIK, ali i sam izborni proces, odavno kompromitovani, mišljenja je novinar Ranko Mavrak.

“Izborni proces je definitivno kontaminiran i Središnje izborno povjerenstvo u tome apsolutno ima svoju ulogu i dijeli odgovornost za to što je stanje takvo. Od nesređenih biračkih spiskova do krađe identiteta birača sve su to vrlo ozbiljne optužbe koje su ako ništa drugo zahtijevale ozbiljan odnos prema takvim navodima, a ja taj ozbiljan odnos do sada nisam vidio. Druga važna stvar što se definitivno vide politički utjecaj na rad”, smatra Mavrak.

Javnost je tri dana pred izbore ostala uskraćena i za informacije iz državnog Tužilaštva o brojnim prijavama predizbornih nepravilnosti koje su otišle na njihovu adresu.
krupljani.ba

Cijene u Bosni i Hercegovini godišnje, u prosjeku, porastu za 1,8 posto. S obzirom na to da variraju iz godine u godinu, prema podacima Agencije za statistiku BiH, samo u posljednje dvije povećane su za četiri posto.

Godišnji rast

Tiha poskupljenja, kako kažu građani, više nisu tiha. Svaki dan ih na policama prodavnica i na pijacama čekaju više cijene osnovnih namirnica. Da jedva krpe kraj s krajem, potvrđuje i podatak da je potrošačka korpa za četveročlanu porodicu prešla 2.000 KM, a istovremeno je prosječna plaća u BiH za juli iznosila 878 maraka!

Prema podacima Agencije za statistiku BiH, zabilježen je rast cijena hrane i bezalkoholnih napitaka, duhana, stanovanja i režija, zdravstva, prijevoza.
 

– Pad cijena zabilježen je u odsjecima odjeća i obuća, namještaj… – saopćeno je iz Agencije.

Iako, prema podacima Agencije, godišnji rast iznosi oko 1,8, prema zvaničnim informacijama, u Federaciji je taj postotak još viši i iznosi 2,7 posto.

Rastu cijene svega, pa su, između ostalog, skuplji maslac, jabuke, kafa, drva, mašina za veš, usisivač, sirup protiv kašlja, ali i tehnički pregled vozila, obdanište, pelene za jednokratnu upotrebu…

Mazanje očiju

U Udruženju potrošača Federacije BiH upozoravaju da je kupovna moć građana dodatno pala te da ih svaka korekcija cijena, pa čak i ona najmanja, dodatno iscrpljuje. Ističu da je zbog toga veći broj bh. potrošača primoran kupovati osnovne proizvode na akcijskoj prodaji ili robu pred istekom roka trajanja.

– Iz dana u dan sve poskupljuje. Mnogi proizvođači mažu oči građanima tako što im za istu cijenu prodaju proizvode, ali manje kilaže – navode iz Udruženja.

Osjetna razlika 

Prema podacima Agencije za statistiku BiH, prosječna cijena maslaca u avgustu 2014. iznosila je 17,8 KM po kilogramu, a danas je 22,4. Osjetna je razlika i u cijeni jednokratnih pelena. Prije četiri godine bila je u prosjeku 11,5, a danas je 18,5 KM.

Također, tehnički pregled vozila prije četiri godine koštao je 57,9 KM, a sada iznosi 74 KM. Mašina za veš skuplja je za 34,6, usisivač za 21,2, obdanište za 16,6 maraka…

Patrola saobraćajne policije u Woltmershausenu, dijelu njemačkog grada Bremena, u ponedjeljak navečer zaustavila je Mercedes. Razlog: Prebrza vožnja i bučan izduvni sistem koji je daleko premašio zakonom dozvoljene decibel.

Vozač i suvozač, 31-godišnji žitelj Bremena i 21-godišnji državljanin BiH, odmah su privukli pažnju policajaca koji su odlučili detaljnije pregledati automobil, objavila je policija Bremena.

Njihove sumnje bile su osnovane: U Mercedesu su otkrivena tri kilograma ekstazija, pola kilograma heroina i nešto kokaina! Nastavak pretrage automobile doveo je do pronalaska nekoliko hiljada eura u gotovini i tri mobilna telefona.

Mercedes, droge i telefoni su oduzeti kao dokazn i material, a 21-godišnji vozač i njegov 31-godišnji suvozač su uhapšeni.

Protiv obojice osumnjičenih je pokrenuta istraga zbog nedozvoljene trgovine drogom.
mojusk.ba