Hrvatska predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović je u intervjuu za austrijski Kleine Zeitung kazala, između ostalog, da muslimani u Hrvatskoj žive u strahu zbog, kako je navela, pojedinaca koji pod lažnim razlozima dolaze u Hrvatsku kako bi agitirali radikalne ideje. Na njene izjave je reagovao zagrebački muftija Aziz Hasanović.

Predsjednik Mešihata Islamske zajednice u Hrvatskoj i zagrebački muftija Aziz Hasanović kazao je da je veoma iznenađen napisima u medijima o navodnoj izjavi predsjednice Republike Hrvatske Kolinde Grabar-Kitarović o muslimanima u Hrvatskoj i odnosima koji vladaju u društvu.

Muftija je, imajući u vidu dosadašnju dobru saradnju, skrenuo pažnju na nekoliko ključnih činjenica.

“Islamska zajednica u Hrvatskoj je vjerska zajednica čije poslanje se temelji na principu naređivanja dobra i radu za opće dobro te odvraćanju od zla. U namjeri da učinimo što je moguće više dobra, sa svima sarađujemo na tom putu u dobroj vjeri. Tako da smo do sada uvijek imali uzornu saradnju i s Uredom predsjednika/ce, predsjednikom Sabora, predsjednikom Vlade, ministrima, raznim državnim službama, drugim vjerskim zajednicama i nevladinim sektorom uopće itd”, podsjetio je Hasanović.

On smatra da izjave kakve je izrekla Grabar-Kitarović ne doprinose razvoju povjerenja i sužavaju prostor za razvoj saradnje u budućnosti, bez obzira na to što će biti na štetu svih.

“Pitanje svih pitanja je zašto bi muslimani u Hrvatskoj, koji su je branili i stvarali sa svojim sugrađanima drugih vjeroispovijesti, trebali biti u strahu i trebaju li? Ako se bilo koji musliman u Hrvatskoj boji, onda se i ja moram bojati, a za to nema razloga i ja se ne bojim. Ljudi se dijele isključivo na dobre i loše, a ne na muslimane i ostale i ja vjerujem da predsjednica dijeli iste vrijednosti po tom pitanju”, istakao je Aziz Hasanović.

Misleći na migrante, zagrebački muftija je kazao da se narod nije umorio pomagati i nikada neće.

“Jednom kada se umorimo gubimo smisao svoga postojanja. Ovdje se prvenstveno misli na migrante kojima treba pomoć, ali i na sve ljude kojima je pomoć potrebna, a u Hrvatskoj je takvih sve više. Prije svega, svaki naš projekt je koordiniran s državnim službama, budući da smo dio tima za integraciju tražitelja azila. Samo ovog ljeta smo uspjeli osigurati 3.000 paketa za migrante, za 56 učenica i učenika kompletnu opremu za početak škole, svakodnevno ih obilazimo, 50 porodica skrbi o 50 najugroženijih kojima je pomoć stalno potrebna, svaku vjersku aktivnost organiziramo isključivo u našim džamijama kako se oni ne bi odvajali i osjećali zapostavljenima ili, ne daj Bože, da se getoiziraju”.

Zagrebački muftija je naglasio da se situacija u Evropi usložnjava i svaka izjava koja doprinosi isključivosti je danas, ističe, nažalost dobrodošla, jer potpaljuje strasti kakvih u Evropi nije nedostajalo, a koje su za neke u historiji bile pogubne.

“Imajući u vidu da do sada nismo imali nikakvih problema i uzimajući u obzir vrlo dobru saradnju, nadam se da je izjava pogrešno prenesena i nadamo se da će je demantirati”.

mojusk.ba

Bosna i Hercegovina već je počela osjećati posljedice iseljavanja stanovništva, a taj problem najizraženiji je kada je u pitanju radna snaga.

U potrazi za boljim uvjetima rada, života i višim plaćama, iz BiH je otišla armija varilaca, zidara, stolara, mesara, pekara…

Vrh ledenog brijega

Da u BiH već nema ko raditi ove poslove, tvrdi Vasilić, predsjednik Udruženja potrošača „Zvono“ iz Bijeljine. On upozorava da BiH za ovom vrstom radnika uveliko vapi, a razlog za to je što niko više neće da radi za minimalac.

– Hajde da kažemo da su uslužne zanatlije sve potrebnije u svakom gradu! U jednom trgovačkom centru čuo sam da već nekoliko mjeseci traže mesara, nakon što im je stari radnik otišao u Njemačku. Tamo mu je plata za isti posao viša i može zaraditi više od 1.000 eura, a ovdje radi za 500 do 700 KM – ističe Vasilić.

On upozorava da je ovo vrh ledenog brijega i da ćemo uskoro osjetiti prave razmjere odlaska radne snage iz zemlje. Da bi riješili problem, privatnici će morati povećati plaće da bi zadržali radnike.

– I vlasnici pekara žale se da im nema ko ispeći ni prodati hljeb. Usluge pekara, mesara, ugostitelja, zasigurno će biti paprenije. Vlasnici i poslodavci morat će povećati plaće ako žele naći radnike, to je jedino rješenje – kaže Vasilić.

Najnovije analize Svjetske banke i Instituta za ekonomske studije u Beču pokazale su da je BiH balkanska zemlja s najviše emigranata i da će ih biti još više u narednom periodu zbog brojnih faktora. Navodi se da je BiH od raspada Jugoslavije do danas napustilo 1,3 miliona ljudi, što iznosi trećinu stanovništva. Slijede Albanija s milion emigranata i Srbija sa 900.000.

Karte u jednom pravcu

Da je stanje alarmantno, vidi se i po tome što već sada privrednici traže radnike i nude im primamljive plaće. Fojnička firma “MS&Wood”, naprimjer, objavila je zanimljiv oglas u kojem traži iskusne majstore i stolare i nudi im plaću i do 2.000 maraka, ovisno o vještinama i zalaganju.

– Hiljade ljudi digle su sidro, vode sa sobom porodice, djecu i staro i mlado, i kupuju kartu u jednom pravcu. Ovdje će ih zadržati samo plaća, jer niko više ne može živjeti od nekoliko stotina maraka – kazala nam je jedna od radnica koja radi za 500 KM.

Navodi da će i ona, ako se ništa ne promijeni nabolje, zauvijek napustiti BiH.

Otvara se i agencija za posredovanje pri zapošljavanju u Njemačkoj

I dok poslodavci muku muče da nađu radnike, ovih dana u Banjoj Luci svečano će biti otvoreno predstavništvo „Jens Wiegrebea“. Riječ je o agenciji specijaliziranoj za posredovanje pri zapošljavanju zdravstvenih radnika u Njemačkoj.

avaz.ba

Snimke koje smo zabilježili 11. septembra oko 22 sata u blizini glavne sarajevske autobuske stanice prikazuju desetine migranata koji su autobusima tek pristilgli u glavni grad.

Evo i kojom rutom:

“Krenuo sam iz Pakistana, potom stigao u Iran, zatim u Tursku, dalje Makedoniju, Srbiju i na koncu ovdje. Planiram ovdje biti nekoliko dana potom idem za Italiju”, rekao je migrant iz Pakistana.

Nekoliko kilometara od centralnog ureda Službe za poslove sa stranicma u Sarajevu, oko 15 sati, zatičemo grupu migranata, izmorenih, izgladnjelih, na putu, kako kažu, da se prijave nadležnim institucijama. Evo njihove priče:
 

“Tri noći smo proveli u šumi, sa djecom, ženama, tamo smo i spavali, evo konačno smo stigli ovdje. Već 12 sati ništa nismo jeli.”

N1: Kako ste prešli granicu?

“Prešli smo brodom po noći, bilo je vrlo teško, svi smo bili mokri, do deset ljudi u malom brodu, vjetar puše i bilo je vrlo opasno posebno za djecu i žene, ali morali smo to uraditi.”

N1: Gdje ste tačno prešli granicu?

“Ne znam jer ne poznajemo ovu zemlju, ali se sjećam da smo prošli kroz Loznicu u Srbiji”, ispričao je migrant iz Irana.

10 hiljada i 100 ilegalnih migranata spriječeno je od početka godine da iz Srbije i Crne Gore uđu u Bosnu i Hercegovinu. Na terenu službenici Granične policije, SIPA-e, Direkcije za koordinaciju policijskih tijela, MUP-a Republike Srpske, no migranit i dalje pronalaze puteve.
 

“Ono što je činjenica da je riječ o ilegalnim migrantima koji putuju jako dugo, koji kod sebe ne posjeduju puno novca, koji putuju samostalno u grupama, i komuniciraju međusobno i na neki način prate rad policijskih službenika na granici i onog trenutka kada se zatvori jedno žarište, nekoliko dana poslije se otvara novo taj neki Istok i Sjeveroistok Bosne je trenutno veoma aktivan. Kada govorimo o žarištima to su najviše područje Bijeljine, Zvornika, Čajniča, i Višegrada”, pojasnila je Sanela Dujković, glasnogovornica Granične policije BiH.

Migranti su redovna tačka svake sjednice Vijeća ministara. Jučerašnja poruka ovog izvršnog tijela je da se na neki način situacija smiruje.

Evo statistike:

Od januara do septembra Službi za poslove sa strancima prijavljeno je više od 13 hiljada ilegalnih migranata. Namjeru za podnošenje zahtjeva za azil izrazilo je njih više od 12 hiljada, a ostali su podnijeli zahjteve za azil.

“Svaku sjednicu mi raspravljamo o migrantskoj krizi ali nemam ništa spektakularno da kažem, ništa se posebno nije dogodilo, taj tok ide, kroz BiH, uglavnom se tu odvija taj tranzit, mi osposobljavamo kapacitete za njihov humanitarni boravak u okviru tog tranzita”, kazao je Dragan Mektić, ministar sigurnosti BiH.

Međunarodne humanitarne organizacije su konstantno na terenu, no u USK situacija postaje kritična.

“Mi apeliramo na vlasti BiH na svim nivoima da u jednoj koordiniranoj akciji što prije iznađu rješenja pogotovo za jedan dostojanstven i humani smještaj izbjeglica i migranata u USK, zima je praktički pred vratima i u slučaju da se do tada ne iznađe jedno adekvatno rješenje doista može doći do velike humanitarne krize a to nikome nije u interesu i trebamo sve poduzeti da se to spriječi”, rekao je Neven Crvenković iz UNHCR-a.

Strahuje se od konačnih odluka Evropske unije, jer su institucije Bosne i Hercegovine, posebno lokalne vlasti Unsko-sansko kantona, u više navrata upozoravale, kako ne mogu izaći na kraj sa hiljadama migranata koji su ovdje zatočeni. Ni humanitarno, ni sigurnosno, a ni s kvalitetnim smještajnim kapacitetima.
krupljani.ba