BiH (181)
Super User
05 Avgust 2018
Šepić: Kasumović je u Zenici dokazao da su promjene moguće – mi ćemo to prenijeti na čitavu zemlju
Naš Fuad Kasumović je pokazao prije dvije godine da su promjene moguće i dobio podršku naroda da vodi ovaj grad, koji danas izgleda puno bolje. Zajedno ćemo na ovim oktobarskim
izborima pokazati da su promjene moguće i u cijeloj BiH i uvjereni smo da će naši kandidati, na svim istama dobiti povjerenje i podršku naroda da pokrenu i promijene BiH nakon izbora 2018. godine.
Na prostoru čitavog Zeničko-dobojskog kantona imamo sjajnu reakciju i pozitivan stav prema politici i ljudima koji predstavljaju Nezavisi blok; izjavio je Senad Šepić, kandidat za člana Predsjedništva BiH. Gradonačelnik Zenice i nosilac liste za Parlament BiH je izjavio;Kada sam se kandidirao za gradonačelnika Zenice, govorili su mi da nemam nikakve šanse pobijediti SDA i SBB. Ja sam ih sve zajedno pobijedio. Dosta je bilo ovih i sa lijeve i sa desne strane.
Zato što narod traži novi pristup. Samo im je važno ponuditi alternativu i ljude koji su kredibilni da nose tu ideju. Senad Šepić je predvodnik tog srednjeg puta i on je budući član Predsjedništva BiH.
krajina.ba
Super User
05 Avgust 2018
Građani FBiH za sedam mjeseci uplatili blizu tri milijarde KM direktnih poreza
Iz Porezne uprave Federacije BiH obavijestili su javnost da su porezni obveznici Federacije BiH u periodu januar – juli 2018. godine uplatili 2.996.405.672 KM javnih prihoda za koje je nadležna Porezna uprava Federacije BiH, što je za 203.922.049 KM više u odnosu na januar – juli 2017. godine ili iskazano u procentu više za 7,30%.
U periodu januar –juli 2018. godine, u odnosu na januar – juli 2017. godine ukupna naplata direktnih poreza veća je za 71.045.361 KM, ili iskazano u procentu za 7,31%. U strukturi direktnih poreza naplaćeno je:
– poreza na dobit u iznosu od 257.035.215 KM, što je više za 11,60 % ili 26.726.939 KM, od čega je zabilježen rast naplate poreza na dobit preduzeća za 10,86 % ili za 20.051.519 KM i naplate poreza na dobit banaka i drugih finansijskih institucija za 14,61 % ili za 6.675.420 KM;
– porezi na imovinu naplaćeni su u iznosu od 102.810.774 KM, što je više za 1,84 % ili za 1.859.361 KM;
– ostali porezi naplaćeni su u iznosu od 723.228 KM, što je za 16,07% ili za 138.427 KM manje;
– porez na dohodak naplaćen je u iznosu od 256.745.206 KM, što je povećanje za 11,39% ili za 26.249.281 KM;
– naknade i takse naplaćene su u iznosu od 242.558.339 KM, što je više za 0,46 % ili za 1.107.371 KM.
U periodu januar – juli 2018. godine naplaćeni su doprinosi za penzijsko i invalidsko osiguranje, zdravstveno osiguranje i nezaposlenost u ukupnom iznosu od 1.949.595.135 KM, što u odnosu na isti period 2017. godine predstavlja povećanje za 133.195.346 KM ili iskazano u procentu za 7,33%.
Naplaćeni doprinosi iznose:
doprinosi za PIO/MIO 1.081.289.261 KM;
doprinosi za zdravstveno osiguranje 778.106.276 KM;
doprinosi za osiguranje za slučaj nezaposlenosti 90.199.598 KM.
Broj zaposlenih u Federaciji BiH
Prema službenim evidencijama iz Jedinstvenog sistema registracije, kontrole i naplate doprinosa, broj zaposlenih u Federaciji BiH, prema prebivalištu zaposlenika na dan 31.7.2018. godine je 523.980.
Porezna uprava Federacije BiH naglašava da od 2011. godine vodi Jedinstveni sistem registracije, kontrole i naplate doprinosa u kojem se evidentiraju promjene o zaposlenju. U Jedinstvenom sistemu, registracije, kontrole i naplate doprinosa ne evidentiraju se „zaposlenja“ po osnovu ugovora o djelu i ugovora o autorskom djelu, tako da broj od 523.980 je broj zaposlenih u Federaciji BiH u koji nije uključen broj angažovanih po osnovu ugovara o djelu i ugovora o autorskom djelu.
Porezna uprava se zahvaljuje svim poreznim obveznicima koji uredno izvršavaju svoje porezne obaveze i poziva sve porezne obveznike da posluju legalno, da svoj novac koriste za unapređenje poslovanja, investicije, razvoj, za isplatu plaća zaposlenicima, a ne da teško zarađeni novac troše na plaćanje kazni i kamata. Porezna uprava poziva obveznike da svoje obaveze izvršavaju blagovremeno, da ih dobrovoljno prijavljuju i plaćaju, da prijave svakog radnika, odnosno da posluju u skladu sa poreznim i drugim važećim propisima, jer je to najbolji i najsigurniji način poslovanja.
Porezna uprava će na sve načine pomagati obveznike koji pokazuju da imaju namjeru i žele da izvršavaju sve svoje porezne obaveze, a iskazati odlučnost za preduzimanje svih mjera prema obveznicima koji ih žele izbjeći, te preduzetim mjerama i aktivnostima ove obveznike usmjeriti na zakonito postupanje.
Porezna uprava želi biti partner poreznim obveznicima i graditi transparentne odnose zasnovane na važećim zakonima.
Porezna uprava se zahvaljuje svim medijima na saradnji. Svojim izvještavanjem o našem radu doprinijeli ste transparentnijem radu Porezne uprave i podizanju ukupne svijesti poreznih obveznika da izmiruju svoje obaveze. Pozivamo vas da i dalje pratite rad Porezne uprave.
Porezna uprava poziva računovodstvenu i revizorsku profesiju da radi na način koji služi javnom interesu i da postupa u skladu sa važećim zakonima, kao i da se suzdrži od bilo kojeg ponašanja koje može štetiti javnom interesu i biti diskreditirajuće za računovodstvenu i revizorsku profesiju.
Odgovornost računovođe nije isključivo u tome da se zadovolje potrebe pojedinačnog poslodavca, nego da postupa u skladu s važećim propisima i tako djeluje u javnom interesu. Vaša struka može i treba da obavi značajnu ulogu u sprečavanju nelegalnih aktivnosti poreznih obveznika i odgovornih lica, na način da svojim savjetima i radnjama utičete da ova lica ne vrše nezakonite radnje, a da one koji to čine prijavite Poreznoj upravi. Kako ne biste bili učesnici u vršenju nezakonitih aktivnosti pozvamo vas da Poreznoj upravi prijavite sve nezakonite radnje koje se odnose na izbjegavanje ili neplaćanje javnih prihoda poreznih obveznika kod kojih obavljate aktivnosti.
“Budite partner i saveznik Porezne uprave u borbi protiv nezakonitog poslovanja.
Porezna uprava Federacije BiH poziva sve radnike koji rade na crno da o tome obavijeste Poreznu upravu. Porezna uprava će sve prijave ozbiljno i temeljito razmotriti i po njima postupiti u skladu sa zakonom, svojim nadležnostima i raspoloživim kapacitetima, te poduzeti sve mjere koje joj stoje na raspolaganju kako bi poslodavci izvršili prijavu radnika. Samo na taj način moći ćete ostvariti svoja zakonom zagarantovana prava: pravo na zdravstvenu zaštitu, pravo na penzijsko i invalidsko osiguranje i druga prava koja vam pripadaju po osnovu radnog odnosa. Učinite korak i pomozite sebi. Porezna uprava je odlučna da vam pomogne! Da li ste vi odlučni da pomognete sebi? Budite partner Porezne uprave u sprečavanju rada na crno! Poštovani radnici, posebno mladi, ovo je vaša domovina i u njoj trebate ostati i biti sretni, a nikako obespravljeni, poniženi i eksploatisani.
Ne dozvolite da vaša prava i sreću umanjuju oni koji vas ne prijavljuju i ne plaćaju poreze i doprinose varajući tako i vas i državu, a istovremeno uvećavajući svoje bogatstvo. Porezi i doprinosi su i vaš novac. Zajedno učinimo društvo pravednijim”, navodi se u pozivu Porezne uprave.
Porezna uprava poziva sve građane da saznanja o nepoštivanju poreznih zakona i dalje prijavljuju Poreznoj upravi.
krajina.ba
Super User
02 Avgust 2018
Pljuskovi i grmljavina u većem dijelu BiH
Danas se u Bosni očekuje pretežno oblačno vrijeme sa lokalnim pljuskovima i grmljavinom.
U Hercegovini prije podne umjerena naoblaka. Od sredine dana prema večernjim satima jači razvoj oblačnosti će usloviti lokalne pljuskove i grmljavinu.
Danas su izgledni i obilniji pljuskovi. Vjetar slab do umjerene jačine sjevernog i sjeveroistočnog smjera. Najniža jutarnja temperatura zraka uglavnom između 15 i 20°C, na jugu zemlje od 20 do 24°C. Najviša dnevna temperatura zraka većinom između 24 i 30°C, na jugu zemlje od 31 do 34°C.
Avaz.ba
Kako predviđa poseban Pravilnik o naknadi pogrebnih troškova u slučaju smrti korisnika penzije, naknada se isplaćuje ako je penzioner imao prebivalište u Federaciji BiH ili Distriktu Brčko. Naknada se isplaćuje u visini prosječne penzije isplaćene u Federalnom zavodu u mjesecu prije smrti korisnika penzije.
Pravo na naknadu ima nasljednik – član uže porodice koji izmiri troškove pogreba, a može biti bračni supružnik, razvedeni bračni supružnik, dijete…
Pod troškovima pogreba smatraju se najnužniji troškovi neophodni za obavljenje pogreba, sanduk ili tabut, pokrov za sanduk ili tabut, nadgrobni znak i prijevoz na grobno odredište.
Postupak za ostvarivanje prava se pokreće zahtjevom za nakdanu pogrebnih troškova koji se podnosi direktno Federalnom zavodu za PIO/MIO.
Više o ovome možete saznati na sljedećem linku.
Klix.ba
Kako saznajemo, nesreća u kojoj su učestvovala tri vozila se dogodila kada su kamionu otkazale kočnice.
Kamion-mješalica je tom prilikom udario u dva parkirana automobila.
Iz MUP-a su potvrdili da su obje povrijeđene osobe prevezene na KUM Kliničkog centra Univerziteta u Sarajevu.
Stepen povreda još nije poznat.
Uviđaj je u toku, a saobraćaj na ovom dijelu puta trenutno obustavljen.
U nesreći je povrijeđena i pjevačica iz Sarajeva Verena Cerovina. Ona je zadobila lakše povrede, ali je ipak prevezena na KUM. Ona se prilikom sudara nalazila u “smartu” koji je skoro potpuno uništen.
krupljani.ba
Super User
31 Juli 2018
Očinska briga federalnog premijera Novalića: “Fadile, i mi imamo svoju djecu”
Ma kako to malo bilo, ipak valja reći: sam podatak da je jedan premijer u državi Bosni i Hercegovini zakazao vanrednu konferenciju za novinare da bi ponudio i vlastita stajališta o aferi u čijem se epicentru našao, korak je od sedam milja.
Iskustvo nas uči da ovdašnji zvaničnici vlast doživljavaju stranačkom prćijom i uobičajeno je da se ne pravdaju nikome, izuzev eventualno partijskim šefovima. Što će reći da je potez Fadila Novalića, iako motiviran očinskom brigom, veliki doprinos suočavanju javnosti i vlasti, no ako ćemo pravo – to je sve veliko što smo od premijera Federacije BiH dobili na prošlonedjeljnoj presici izazvanoj Žurnalovim objelodanjivanjem višemilionskog posla sa trgovinom prostora u nekadašnjoj UNIS-ovoj bazi u Vogošći, piše Vildana Selimbegović u Oslobođenju.
Kada se sabere i oduzme ono što je javnosti podastro kolega Avdo Avdić i sve ono što je tim povodom u formi objašnjenja ponudio SDA-ov premijer Novalić pa potom prevede na razumljiv jezik, dobije se zanimljiv uradak na temu kako se sklapaju poslovi u ovovremenskoj BiH – i po babi i po familiji i po ostalim rodbinskim i jaranskim vezama. A sve po zakonu. Dakle…
Naš je federalni premijer posuđen iz svjetske prakse: prvo je bio biznismen pa tek onda postao političar, za razliku od svojih prethodnika koji su unutar politike postali biznismeni. U životu je sve dobio zahvaljujući svome radu, ništa preko veze i nije započeo mandat praznih džepova – naprotiv, čak je i CIN zaključio kako mu se imovina smanjila u mandatu jer su mu i prihodi ofalili. Evo, da mu ne propitujemo biografiju i ne vadimo požutjele papire iz vremena kada je radio za Slovence u okviru CIMOS-a, da mu povjerujemo na riječ: sve je, dakle, onako kako premijer Novalić kaže, uključujući i podatak da je upravo iz njegovog nastupa pred novinarima nedvosmisleno jasno da u njegovom mandatu posao njegove kćerke naprosto cvjeta. Ada Novalić je, ispričao je novinarima njezin otac, suvlasnica firme TMR, koja je u prostoru livnice metala i koja nije na prodaju. “Mi smo tu ušli da bismo ga kupili, a ne da ga prodajemo”, bio je eksplicitan premijer. To njegovo “mi”, odnosi se valjda na suvlasnike TMR-a, među kojima su osim Ade Novalić i Naida Novalić, Azra Novalić, Munir Novalić, ali i prvi premijerovi (dugogodišnji) saradnici – Samir Iskrić, šef kabineta premijera FBiH, te Nermin Džindić, aktuelni ministar za industriju, energetiku i rudarstvo u Vladi Federacije BiH. TMR je osnovan 2008. godine, no još u vrijeme kada je Džindić došao u Vladu FBiH (da zamijeni Demokratsku frontu), ovdašnji su mediji tvrdili kako je posao ove firme naglo procvjetao s početkom Fadilovog mandata. “Dio koji posjeduje TMR neće se prodavati. Jedinu živu proizvodnju ima TMR”, premijerove su rečenice koje govore u prilog razvoja kćerkinih i poslova ostalih suvlasnika. Iz čega ja, kao obični novinar, s radošću zaključujem da će porodica Novalić ipak izaći iz Fadilovog mandata u dobrom plusu i sa živim poslom kojim je i otac zadovoljan. Zato prostor i nije za prodaju.
A ono što jeste na prodaju – i zbog čega je premijer sazvao vanredni pres – i jeste i nije TMR-ovo. Evo kako: TMR je, kao firma, suvlasnik UTL-a, a UTL je zapravo nekadašnja poslovna zona sa ukupnim prostorom od oko 20.000 kvadrata. Što nedvojbeno znači da kada pričamo o UTL-u, pričamo o poslovnom partnerstvu u kojem saučestvuje i TMR, sa svim Novalićima, Iskrićem i Džindićem. Likujući, Fadil je novinarima TMR-ovo suvlasništvo koje (ne) postoji, objasnio ovako: 9. januara ispunjeni su uslovi iz privatizacije, četiri firme suvlasnici UTL-a su uspostavile diobene odnose i dogovorile šta će ko preuzeti i to je sad proces prenosa vlasništva “koji u Sarajevu traje i po dvije godine, a u Tuzli 15 dana”. Prevedeno s Fadilovog na naš jezik: da je UTL u Tuzli, TMR ne bi bio suvlasnik, a pošto je u Sarajevu, formalno-pravno još uvijek jeste. Ali nećemo cjepidlačiti, evo i to ćemo mu halaliti, zamislit ćemo da smo u Tuzli i da TMR zaista ni formalno-pravno nije suvlasnik UTL-a i opet doći do suštinskog problema: ima li iko u ovoj zemlji čiju inteligenciju ne vrijeđa premijerova ljutnja što su novinari razotkrili poslovno-prodajni paket u koji je on zaglibio do laktova?
Na stranu čak i (pre)smiješno objašnjenje kako je od četiri firme koje imaju sporazume o diobama UTL-a, a od kojih je jedna u Beču, druga u Gradačcu, treća u Sarajevu, a četvrta – koja baš nikakve veze s prodajom nema, to jest firma njegove kćeri (ostalih Novalića i pobrojanih suradnika) – ispala najkooperativnija, pa je baš njegova Ada prošetala do UTL-a da pokaže arhitektima i vještacima za procjenu prostor namijenjen za prodaju! Evo, hoću da vjerujem da je naš premijer, sav onako ljubazan i susretljiv, i djecu vaspitao da budu takva i ne želim uopće postavljati pitanje kakvi su to prodavci koji za posao vrijedan 8,5 miliona nisu spremni doći iz Beča, Sarajeva i(li) Gradačca, nego su još nonšalantno zloupotrijebili susretljivost premijerove kćeri Ade da im nosa dokumentaciju i pokazuje (tuđi) prostor, ali zar premijer otac nije ni pomislio da kompletna priča – i bez kćeri Ade – vrišti od sukoba interesa?! Premijer, naime, od početka mandata raspolaže informacijama da BH Pošta – koja je javno preduzeće, znači pod patronatom Vlade na čijem je čelu – treba prostor za Glavni poštanski centar. I sad, kad je došlo do ponuda, odjednom se tu nađe – kao podoban ponuđač – dojučerašnji poslovni partner njegove familije i prvih suradnika?! Zna li naš premijer, tako sklon svjetskoj praksi, šta je povlaštena informacija? Po definiciji – upravo ona koju je on imao! I koja je – šta god on pričao o tome i koliko god mahao papirima – (zlo)upotrijebljena. Ima li iko spreman povjerovati da je UTL posve slučajno poželjan ponuđač prostora?
No, da završimo ovu mučnu priču. Nije Fadil nikako prvi (federalni) premijer koji je mandat iskoristio da postigne sve svoje ciljeve. Možda je prvi koji se time javno pohvalio – onomad za N1, kad je čim je to izgovorio, brže-bolje počeo pričati o dosezima Vlade, a svi koji su ga slušali, baš k’o onda kad je objašnjavao ko su partizani, vrištali od smijeha i konstatirali – hoće jezik pravo. Premijer se javno hvali “podršci privatnom poduzetništvu” kada se dohvati pomoći dijelovima namjenske industrije za koju njegov privatno-poslovni suradnik iskazuje neprimjeren lični interes i dalje vjeruje kako smo svi slijepi kod očiju. Ne, naprosto smo oguglali na premijerstva poduzetničkog tipa i već odavno čekamo zapravo da Federacija jednom dobije premijera čiji će se ciljevi odnositi na svu djecu. A ne samo na vlastitu. Iz novinarske perspektive to izgleda ovako: sve one zloupotrebe, sve licemjerstvo koje gledamo i obznanjujemo, sve one laži, krađe i politička podmetanja kojima se bavimo nerijetko trpe naša djeca. Koju tješimo jednom jedinom rečenicom: radimo to da bi jednog dana svoj djeci u ovoj zemlji bilo bolje. A ne samo premijerskoj.
Piše: Vildana Selimbegović
krupljani.ba
Usvojeni amandmani
Uz članove Komisije, predlagače amandmana na zakon i službenike resornog ministarstva, prisustvovat će i predstavnici demobilisanih boraca, koji će, kako su rekli, tražiti da uz zakon ostanu samo borački amandmani, a da se od amandmana SDA i poslanika SDP-a Zukana Heleza odustane.
- Nećemo dozvoliti da nas prevare. Spremni smo se hvatati i za vratove s njima - poručio je Hamza Krkalić, jedan od predstavnika boraca.
Krkalić: Htjeli su nas prevariti
Demobilisani borci u četvrtak su protestirali pred zgradom Parlamenta FBiH, kada je Dom naroda Parlamenta FBiH usvojio Prijedlog zakona o pravima demobilisanih boraca.
- Pokušali su nas prevariti, usvojiti samo zakon Salke Bukvarevića (ministra za boračka pitanja, op. a.). Na kraju su usvojeni i naši amandmani i možemo biti zadovoljni tim danom - dodao je Krkalić.
On je istakao da borci očekuju da u utorak održe sjednice oba doma Parlamenta FBiH kako bi usaglašeni zakon bio i usvojen, te je stava da je sve moglo biti završeno i ranije. Ako se to ne desi, poručio je da „očekuju haos".
Ipak, zvanično još nijedna sjednica Parlamenta nije zakazana.
Bez pritiska
Na pitanje o tome, dopredsjedavajući Doma naroda FBiH Jasenko Tufekčić (SDA) ističe da mora prvo sjesti Zajednička komisija za usaglašavanje različito usvojenih tekstova zakona i usaglasiti stavove te da ju je i zakazao.
- Ništa se pod pritiskom neće uraditi. Mislim da ćemo doći do rješenja koje će zadovoljiti i borce, i Vladu, i Parlament, rješenja koje je provedivo - dodao je Tufekčić.
Dvije verzije jednog zakona
Predstavnički dom Parlamenta FBiH usvojio je zakon o pravima demobilisanih boraca s velikim brojem amandmana koji se međusobno isključuju.
Tako, recimo, amandmani Kluba poslanika SDA, Zukana Heleza te poslanika DF-a Mahira Mešalića, kojem su zapravo borci dali svoje amandmane, predviđaju tri različita načina obračuna boračkog dodatka, što je neprovedivo.
Stoga je Dom naroda u četvrtak svjesno išao na usvajanje drugačijeg teksta zakona, kako bi on mogao ići na usaglašavanje i "peglanje" oprečnih amandmana.
cazin.net
Prebacivanje odgovornosti s općine na kanton, s ministarstva na druge sektore nije nimalo povoljna situacija kada je u pitanju status migranata i izbjeglica u Bosni i Hercegovini, rekao je Admir efendija Muhić, glavni imam Medžlisa Islamske zajednice Karlovac.
Kaže kako intenzivno prati situaciju s migrantima u Bosni i Hercegovini, a posebno Unsko-sanskom kantonu. Efendija Muhić upućen je u dešavanja s migrantima u BiH s obzirom da se njegova kuća nalazi u Maljevcu, u Hrvatskoj, svega šest kilometara od granice.
“Oni su pod otvorenim nebom tamo u Velikoj Kladuši. Skoro je bila kiša koja je poplavila taj dio kojeg nazivaju kamp. To nije kamp. To je obična ledina gdje ima nekoliko šatora, gdje su postavljeni improvizirane WC kabine, tuševi. Djeca se faktički kupaju u blatu, dok se mi svi u svojim kućama lagodno odmaramo i živimo”, navodi efendija Muhić.
Dovezenu hranu i pomoć dijele na ulici
Kaže kako je imao nakanu od koje je odustao da se ne bi iskomplicirala situacija.
“Želio sam da odem i jednu noć noćim s njima u kampu da bih osjetio kako oni svaki dan tu žive. Vjerovatno dolazi do ekscesa, do provala u kuće, nekakvih napada na ljude iz razloga, jer oni, ti ljudi, a masa ih je, nekoliko hiljada nije se kupalo mjesecima. Kada vi ne operete zube nekoliko dana, kada se ne okupate, kada niste s higijenom načisto dolazi do psihičkog puka iznutra, do revolta i njih se mora razumjeti”, poručuje efendija Muhić.
Kaže kako su iz Medžlisa Islamske zajednice Karlovac pomagali i spremni su pomoći, ali kako “ni oni, a ni migranti nemaju adrese na koje bi se oslonili”.
“Oni su legalno u BiH, imaju neke neke azilantske papire, međutim to ne vrijedi preko granice”, kaže efendija Muhić.
Džematlije u Maljevcu s efendijom Muhićem nisu direktno uključeni u dešavanja s migrantima, jer žive s druge strane granice.
“Međutim, mi kao i svaki drugi stanovnik ove planete suosjećamo s tim ljudima, jer ne smijemo zaboraviti činjenicu da je ovo područje gdje smo mi nastanjeni u proteklom periodu, u ratu, stradalo. Isto je izbjeglo s hrvatske strane u Bosnu veliki broj ljudi, a i kada su bila ratna dejstva iz Bosne ljudi su izbjegli za Hrvatsku. To je naša sudbina i mi suosjećamo s tim ljudima. Mi, konkretno u ovom slučaju u Hrvatskoj, njima ne smijemo pomoći, jer bismo došli u sukob sa zakonom. Naime, prekršili bi zakon, jer su oni ilegalno u Hrvatskoj”, naglašava efendija Muhić.
Međutim, kaže, posredstvom Medžlisa Islamske zajednice Karlovac su u više navrata, a posebno u toku ramazana, imali nekoliko akcija gdje su dijelove iftara nosili u Veliku Kladušu.
“Mi se s njima svakodnevno susrećemo, jer je to blizu. Imali smo čak i dva slučaja blokiranja granice, gdje smo mi domaći mještani osjetili prisustvo migranata. Morali smo ići na druge prelaze, nismo mogli koristiti taj prelaz, jer su migranti bili na granici. Mi smo njima nosili hranu i pomoć što se nas tiče, dijelili smo. Ali to smo faktički radili na ulici, jer nemamo institucije kojoj bismo se obratili, s kojom bismo razgovarali. Tako su i druge organizacije”, navodi efendija Muhić.
Upozorava da su migranti i izbjeglice prepušteni sami sebi. Nije to ni općina, nije to ni kanton, kaže, koji o njima posebno vodi brigu, nego je to nevladin sektor koji svakodnevno pomaže.
“Međutim, to nije dugotrajno rješenje. To je kratkotrajno rješenje kada vidiš onoga u potrebi da mu pomogneš. Dakle, privatno mu pomažeš koliko se može i ne daj Bože da se sutra zadesi da sam ja ili neko drugi u takvoj situaciji”, naglašava efendija Muhić.
Helikoptersko lociranje migranata
Ističe kako su svjedoci, s obzirom da žive jako blizu granice s hrvatske strane, da svaku drugu ili treću noć helikopter hrvatske policije nadzire granicu uz pogranični pojas gdje lociraju migrante koji ilegalno prelaze granicu.
“Svaki put mi osjetimo to, jer helikopter nisko leti. Oni njih lociraju. Nekada ih znamo susresti i na ulici gdje stopiraju da ih se preveze. A, nekada se zadese i u unutrašnjosti Hrvatske. Tako se migranti nađu gdje je Generalski Stol, Slunj, Vojinić, Karlovac… Čak kako imamo informacije da neki uspiju preći i hrvatsku i slovensku granicu”, navodi efendija Muhić.
Ističe kako su s migrantima koje sreću u direktnom kontaktu. Komunikaciju s njima, veli, omogućava i to što poznaje malo i arapskog jezika. Kaže da se s njima sporazumjeva čak i na bosanskom jeziku, jer su oni nekoliko mjeseci u BiH gdje su savladali osnove bosanskog jezika.
“To govori u prilog tome koliko su dugo u BiH. Njihov cilj nije BiH ni Hrvatska, nije nikako Balkan. Njihovi su ciljevi zapadne zemlje, Italija, Francuska, Njemačka, Švicarska… Oni nemaju namjeru ostajati tu. Međutim, administrativno granica je tu i s ove strane, u Hrvatsku, ne mogu preći granicu bez valjanog identifikacijskog dokumenta. I oni su s te strane kada se tamo zadese ilegalno u Hrvatskoj”, kaže efendija Muhić.
Glavni imam Medžlisa Islamske zajednice Karlovac Admir efendija Muhić ističe kako su dobili informaciju da će se uskoro deset migrantskih porodica koji su izrazili želju da ostanu u Hrvatskoj naseliti u Karlovcu. Medžlis Islamske zajednice Karlovac uz posredstvo Ureda Vlade Hrvatske za migrante pomoći će u njihovoj resocijalizaciji, odnosno privikavanju na novu sredinu bilo da se radi o potrebi školovanja ili svakodnevnog života.
krupljani.ba
Super User
30 Juli 2018
Iz godine u godinu u selu je sve manje povratnika: Omladina odlazi za poslom, a stariji ne mogu obrađivati zemlju
Supružnici Šehida (71) i Rašid (73) Podžić vratili su se u svoju rodnu Žepu prije osamnaest godina. Iako je prvih godina povratka život bio težak, kažu da se nisu pokajali, jer su na svom, a imanje obrađuju koliko mogu.
Izgradnja kuće
– Ne mogu se požaliti da mi je bilo loše u izbjeglištvu, ali je drugačiji život na svom ognjištu pa makar boravio u šupi, gdje sam proveo prvu godinu povratka do obnove kuće. Tada nas je ovdje bilo malo, ali je Žepa bila veliko gradilište. Holandska organizacija je te godine gradila 40 kuća, a isto toliko jedna njemačka humanitarna organizacija – kazuje Rašid Podžić, jedan od prvih povratnika u Žepu.
STARCI
Šehida i Rašid Podžić: Nema više obilazaka i sijela
Kaže da je bilo problema s izvođačem radova oko izgradnje njegove kuće, tako što se krov morao rušiti i ponovo graditi te zadugo nije uselio u kuću. Sličnih problema imali su i drugi povratnici.
Supruga i on žive od poljoprivrede, stočarstva i voćarstva, ali, kako kaže, bez pomoći sinova iz inozemstva ne bi mogli sastaviti kraj s krajem.
Pusto selo
– Iz godine u godinu ovdje je sve manje povratnika. Omladina otišla za poslom, a oni stariji, koji su iznemogli i bolesni, nisu više u stanju obrađivati imanja i odoše u Federaciju kod djece na njegu i liječenje. A selo ostaje pusto. Nema više obilazaka i sijela. Za one koji su ovdje ostali praznik je kad im neko vrata otvori – priča je Šehida.
Jedan proizvodni pogon
Povratnici Žepe ne žale se na infrastrukturu. Svi putevi su asfaltirani. Struja dobra, a vode imaju u izobilju. U Žepi rade jedna fabrika za pakovanje ribe, hotel i restoran na Slapovima. Nova fabrika za otkup ljekobilja, voća i povrća je razmontirana. Teško je ovdje za radnu snagu, jer su mladi davno otišli.
krupljani.ba
Super User
30 Juli 2018
Igrači u FBiH u prvih šest mjeseci na sportsku kladionicu potrošili više od 130 miliona KM
Ljubitelji sportske kladionice u Federaciji BiH su samo u prvih šest mjeseci ove godine potrošili više od 130 miliona KM.
Taj iznos je, prema podacima Porezne uprave FBiH, uplaćen na ukupno 2.580 uplatnih mjesta u vlasništvu 13 kladionica u FBiH. S obzirom da postojeći Zakon o igrama na sreću predviđa naknadu za priređivanje igara na sreću klađenja u iznosu od pet posto uplate učesnika, u budžet FBiH je na taj način uplaćeno 6.665.176,29 KM.
Iznos koji ljubitelji igara na sreću potroše na sportsko klađenje mnogo je niži u odnosu na iznos koji se potroši na takozvano RNG klađenje, odnosno klađenje na događaje u kojima se koristi generator slučajnih brojeva te klađenje na snimljene događaje poput utrka konja i pasa. Tako je, primjera radi, u 2017. godini na sportsko klađenje potrošeno 282.766.905,49 KM, dok je na RNG klađenje potrošeno čak 1.355.459.916,80 KM.
Ove uplate se ne oporezuju na isti način kao i sportsko klađenje. Postojećim Zakonom o igrama na sreću je predviđena obaveza plaćanja naknade za postavljanje uređaja za priređivanje klađenja zasnovanog na snimljenim događajima i RNG klađenja. Iznos mjesečne naknade po svakom uplatnom mjestu je 300 KM, a po toj osnovi je u prvih šest mjeseci, prema podacima Porezne uprave FBiH, prikupljeno tek 3.685.580,00 KM.
Zakonom o igrama na sreću se, uz oporezivanje uplate, oporezuje i isplada dobitaka, ali samo onih viših od 100 KM. Takvi dobici čine tek nešto više od deset posto isplaćenih dobitaka.
Tako je u 2017. godini po osnovu dobitaka od igara na sreću isplaćeno 1.427.536.168,55 KM, a na dobitke ispod 100 KM, koji se ne oporezuju, je isplaćeno čak 1.264.460.596,37 KM. S obzirom da nije prihvaćen Prijedlog izmjena i dopuna Zakona o igrama na sreću, prema kojem bi se oporezivali svi dobici, FBiH je samo u prošloj godini po toj osnovi oštećena za čak 126.446.059 KM.
Oporezivanjem dobitaka iznad 100 KM po stopi od 10 posto je u prvih šest mjeseci ove godine, prema podacima Porezne uprave FBiH, prikupljeno 8.132.838,28 KM. Za pretpostaviti je, iako nismo dobili zvaničnu potvrdu, da ukupan iznos isplaćenih dobitaka ispod 100 KM u prvih šest mjeseci 2018. godine nije niži od 700 miliona KM.
krupljani.ba
Prodaje se Kuća (1/1)
NAJNOVIJE VIJESTI
LEFTOR REKLAMA
|
